Piše: Kenan ef. Ovčina

Sažetak: Cilj pisanja ovog rada jeste isticanje historijske i kulturne vrijednosti mesdžida, podsjećanje na važnost institucije vakufa za nastanak grada Mostara. Zatim, nastojat ćemo rasvijetliti dokaze o postojanju organiziranih oblika vjerskog života u njemu do zatvaranja i prezentirati današnji status mesdžida, koji je trenutno predmet uzurpacije i privatizacije u svrhu trgovačke djelatnosti, a uz to mu se osporava karakter vjerskog objekta i vakufa kao takvog.

Prije nepunih 50 godina Hivzija Hasandedić je tematizirao pitanje mostarskih muftija u Glasniku VIS-a radom „Mostarske muftije - prilog kulturnoj povijesti Mostara". Nakon njega, Jusuf Mulić je napisao knjigu pod naslovom Četiri stoljeća Mostarskog muftijstva, te bivši mostarski muftija Seid-ef. Smajkić knjigu Mostarsko muftijstvo 1992-2012.

Autor: prof. dr. Faruk Taslidža

AHMED MEHMEDOVIĆ: MUFTIJE MOSTARA I HERCEGOVINE

Muftijstvo mostarsko, 2023.

Autor: prof. dr. Munir Drkić

Najznačajnija ličnost u Mostaru na prijelazu sa XVI na XVII stoljeće jeste, svakako, Derviš-paša Bajezidagić. O Derviš-paši se može mnogo pročitati u različitim pisanim izvorima.

Izložba "Stari mostarski grafiti" danas je otvorena u Centru za kulturu Grada Mostara.

Prostor bosanskohercegovačkog juga izrazito je važan za jezik, književnost i kulturu, te historiju i tradiciju Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Zato je ovom prostoru nužno prilaziti s odgovarajućom sviješću, pažnjom i posvećenošću. Imajući ovo u vidu, a svjesni aktuelnog stanja u našem širem društvenom kontekstu, Bosanska lingvistička akademija u Stocu, Matični odbor Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” u Sarajevu i Odsjek za bosanski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru donose javni proglas:

Neretvanska deklaracija o bosanskom jeziku