Piše: Hasan Eminović
U historiji svjetske književnosti rijetke su pojave da dva istaknuta pisca svoja književna djela oblikuju i ispisuju zajedno. U svim varijantama jugoslavenskog književnog stvaralaštva takav poduhvat, dosta uspješno, učinila su dvojica Mostaraca - Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević, koristeći se pseudonimom Osman-Aziz.
Piše: Prof. dr. Mehmet Görmez
U okviru ovogodišnje manifestacije “Selam, ya Resulallah” 17. oktobra 2022. godine u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adil Zulfikarpašić, predavanje je održao dr. Mehmet Görmez, bivši predsjednik Diyaneta Republike Turske.
Autor teksta i foto: Azem Feriz, Medžlis Islamske zajednice Mostar
Ilustracija: Mostarski grafiti ispisani na zidovima Šarića i Hadži Memijine džamije
Ono što danas nazivamo grafitima svoj naziv duguje talijanskoj riječi graffio, što bi se moglo prevesti kao ogrebotina. Danas se ovaj pojam najčešće definira kao oblik vizualne komunikacije sa javnošću natpisima ili slikama istaknutim na javnim površinama. Uglavnom je riječ o djelima nepoznatih pojedinaca ili grupa. Najčešće su to neke stilizirane poruke ili potpisi ispisani kredom ili sprejem. Specifični su za velike urbane sredine. Grafiti se javljaju veoma rano, pronađeni su na ruševinama građevina iz perioda starog Rima, na nekim majanskim građevinama, na prostorima drevne Arabije itd. U Evropi se ponegdje mogu pronaći grafiti u crkvama čija starost datira u 16. stoljeće, a možda i dalje.
Mostarski haremi u vremenu devastacije 1878.-1992.
Za mostarske vakufe naročito je teško bilo vrijeme socijalističke Jugoslavije. U tom periodu porušeno je devet džamija, četiri mesdžida i svi objekti nekadašnjih mostarskih medresa osim Karađozbegove. Uništavanje mostarskih harema bila je planska i kontinuirana aktivnost socijalističke vlasti. Na taj način zatirao se bitan segment bošnjačke kulture, ali i najstarija historija ovog grada. Prema planovima socijalističkih urbanista, pojedini haremi potpuno su “zbrisani” i na njima su izgrađeni javni objekti kao što je željeznička stanica, zgrada Elektro-Hercegovine i zgrada GP Hercegovine.
Piše: Nedim Hasić
Piše: dr. Ekrem Tucaković
U historiji Bosne i Hercegovine Mostar sa širom okolinom je kroz duža razdoblja bivao središte i izvorište književnog života, mjesto rađanja ili okupljanja mnogih književnika. U novijoj historiji dovoljno se prisjetiti prvih decenija 20. stoljeća i književnika koji su rođeni ili jedan period djelovali u Mostaru: Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović, Jovan Dučić, Osman Đikić, Osman Nuri Hadžić, Abdurezak Hifzi Bjelevac, Hamza Humo, Alija Nametak, Musa Ćazim Ćatić.
Autor: Mustafa Sušić
Već duže vrijeme razmišljam da se o nekim pojava koje se dešavaju, tu oko nas, unutar prostora u kojem djeluje Islamska zajednica. Ipak ću se oglasiti pa molim sve one koji misle da je moje razmišljanje nesuvislo, neka me demantuju na ovim istim stranicama. Iznošenje mišljenja nikada nije grijeh, ma kakva ta mišljenja bila.
