Piše: Mirnes Kovač
Salem Dedović, Mostarski vakufi od 1931. do 2013. godine, Islamska zajednica u BiH: Vakufska direkcija Sarajevo, Muftijstvo Mostarsko i Medžlis IZ Mostar, Sarajevo-Mostar, 2019. godina, 208 str.
Piše: Hasan Eminović
U historiji svjetske književnosti rijetke su pojave da dva istaknuta pisca svoja književna djela oblikuju i ispisuju zajedno. U svim varijantama jugoslavenskog književnog stvaralaštva takav poduhvat, dosta uspješno, učinila su dvojica Mostaraca - Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević, koristeći se pseudonimom Osman-Aziz.
Piše: Dr. Ekrem Tucaković
Džamija hadži Alije Hadžisalihovića, ili Ćuprijska džamija, u Stocu sagrađena je 1736. godine, na lijevoj obali rijeke Bregave neposredno uz Inat ćupriju. Odlukom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika 2003. godine proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Autor teksta i foto: Azem Feriz, Medžlis Islamske zajednice Mostar
Ilustracija: Mostarski grafiti ispisani na zidovima Šarića i Hadži Memijine džamije
U najstarije pisane spomenike Ljubuškog u osmanskom periodu mogu se svrstati poimenični porezni popis sandžaka vilajeta Hercegovine 1475/1477., dvije vakufname Ćejvan-ćehaje, sina Abdurahmana 1554. i 1558., tarih džamije Nesuh-age Vučjaka na Gradu 1558/1559. i njegova vakufnama 1564/1564. godine.
Piše: dr. Ekrem Tucaković
U historiji Bosne i Hercegovine Mostar sa širom okolinom je kroz duža razdoblja bivao središte i izvorište književnog života, mjesto rađanja ili okupljanja mnogih književnika. U novijoj historiji dovoljno se prisjetiti prvih decenija 20. stoljeća i književnika koji su rođeni ili jedan period djelovali u Mostaru: Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović, Jovan Dučić, Osman Đikić, Osman Nuri Hadžić, Abdurezak Hifzi Bjelevac, Hamza Humo, Alija Nametak, Musa Ćazim Ćatić.
