Lakišića harem na karti austrougarskog katastarskog plana iz 1881. godine
Autor: Ahmet Kurt
Piše: Dr. Ekrem Tucaković
Džamija hadži Alije Hadžisalihovića, ili Ćuprijska džamija, u Stocu sagrađena je 1736. godine, na lijevoj obali rijeke Bregave neposredno uz Inat ćupriju. Odlukom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika 2003. godine proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Autor: mr. Ilham-ef. Puce, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva mostarskog
Sažetak: Rad se bavi međureligijskom saradnjom i dijalogom, sa posebnim osvrtom na područje Muftiluka mostarskog u posljednjoj deceniji. Cilj je predstaviti značaj, mogućnosti i perspektive međureligijskog dijaloga u izgradnji mira, povjerenja i zdrave društvene zajednice, referirajući se na saradnju religijskih zajednica na području Muftiluka mostarskog, gdje se u svom djelokrugu rada susreću Muftijstvo mostarsko, Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska i Mostarsko-duvanjska i trebinjsko-mrkanjska biskupija, te Jevrejska općina Mostar.
U najstarije pisane spomenike Ljubuškog u osmanskom periodu mogu se svrstati poimenični porezni popis sandžaka vilajeta Hercegovine 1475/1477., dvije vakufname Ćejvan-ćehaje, sina Abdurahmana 1554. i 1558., tarih džamije Nesuh-age Vučjaka na Gradu 1558/1559. i njegova vakufnama 1564/1564. godine.
Piše: Mirnes Kovač
Salem Dedović, Mostarski vakufi od 1931. do 2013. godine, Islamska zajednica u BiH: Vakufska direkcija Sarajevo, Muftijstvo Mostarsko i Medžlis IZ Mostar, Sarajevo-Mostar, 2019. godina, 208 str.
Piše: Hasan Eminović
U historiji svjetske književnosti rijetke su pojave da dva istaknuta pisca svoja književna djela oblikuju i ispisuju zajedno. U svim varijantama jugoslavenskog književnog stvaralaštva takav poduhvat, dosta uspješno, učinila su dvojica Mostaraca - Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević, koristeći se pseudonimom Osman-Aziz.