MUFTIJSTVO MOSTARSKO

A+ A A-

Heldovi : Zapis o selu koga više nema

Rate this item
(1 Vote)

Sjećam se još kao djete da su me roditelji vodeći za ruku vodili kod dede i nene u Heldove i uvijek smo se kao djeca radovali tom odlasku. Moji korijeni su iz tog sela. Moj babo je rođen u Heldovima. Heldovi su smješteni na visokoj vrlo strmoj kosi na lijevoj obali rijeke Rame. U Heldove se ide sa magistralnog puta M16 u mjestu Gračanica i udaljeni su 4km od magistralnog puta. Danas u Heldovima nema niko...

Sjeo sam u svoje auto i otišao u Heldove da se prisjetim svoje mladosti,da se sjetim kuda sam kao dijete sa djecom trčao, i da obiđem mjesta gdje bi se igrali. Do nekih mjesta sam došao a do nekih nije bilo moguće, jer je sve zarslo u trnje. U selu ima voda na Oglavku, a sjećam se kao dijete da se tu točila voda za kuću jer u kućama nije bilo vode, sjećam se redova mladića i djevojaka, ljudi i žena, koji čekaju svoj red da natoče vodu  ili operu haljinke. I sada čujem lupanje pratljača kako žene peru haljine.

Oko sela ima više izvora od kojih se spominju Vodice, Ripića voda, Karevišće, Divljanova voda i više bezimenih izvora u Ljutom potoku.

Kad spomenuh Ljuti potok sjetih se da je tu najbolja voda za piće, ali ne i za odmor. Uvijek se prema Heldovima išlo pješke, poslije nekad autima, ali se na putu prema Heldovima odmaralo ili prva pauza pravila na Odmaraljkama i onda prema Ljutom potoku, gdje se napilo vode i moralo krenuti dalje, a dobra hladovina iznad korta ljude mamila da sjednu, al stari kažu nema sjedanja tu napij se i kreni...

Oko sela je bilo dosta obradive zemlje: Barice,Kazdrma, Lipe, Kostenice, Kune, Strane, Lapovići, Kaoci, Šiljevina, Ravnički mlin, Kućetine, Dolac, Osoje,Luke. U Heldovima je bilo i vinograda na Nerizinama i Kućetinama. Iznad sela su šume Strane, Velika kosa, Krešin, Babića lazine, Samar, Pećine, Kunetija kosa, Granica, Bugarsko guvno.

Postoji legenda da su ovdje nekada živjeli Bugari, krčili su šumukako bi sebi uredili prostor za boravak. Bio je u selu i jedan hambar za koji se kaže da su ga gradili Bugari, a pričalo se da nigdje nije bilo dobrih majstora kao u ''Bugarluku'' a tako je i dan danas.

U heldovima su živjeli muslimani i katolici. Od muslimanskih porodica su : Alihodžić-Ahmetović moje prezime. Interesovalo me odakle Alihodžić pa mi je rahmetli Nazif Malanović ispričao sljedecu priču: sjećam se kao dječak da su Heldovi imali hodžu, koji je bio jako učevan i da je medresu završio u Stambolu, zvali smo ga Ali Hodža po prezimenu. Jedne prilike smo se kao djeca igrali na Odmaraljkama i ugledali smo nakvu vojsku, žandare koji su krenuli po njega da ga uhapse. Mi smo trčali prema selu da mu kažemo da žandari idu po njega ali se on nije skrivao ngo ih je dočekao na ulazu u selo. Znamo da su ga tada odveli za Beograd i nikad se za njega nije čulo nista, pa smo predpostavili da je ubijen. Poslije se zbog njega i sistema koji su dolazili prezime preimenovalo u Ahmetović i tada mi Nazif reče u vašoj lozi je od imama bio Ali Hodža i ti, mašalah drago mi.

Tu su jos i muslimanska prezimena Malanović, Jarić i Šehić, i sva ova prezimena su iz jednog plemena zvanog Heldovi. Prije kuge živjeli su na Tvrdicama, na putu prema Ustirami. Tu je bilo staro selo koje se zvalo Putnjani, a spominje se da je kraj izvora Vodice bila i džamije u kojoj je službovao Ali Hodža . Selo je stradalo od kuge. Spominje se kada je Beograd bio pod Turskom vladavinom, sedam Heldovljana je bio u Turskoj vojsci. Njihov starješina je krenuo na put da ih obiđe u Beograd, na putu iznad sela Studenčica umire od kuge. Tu je i sahranjen i to mjesto se zove Heldov greb. Ovo se pleme bježeći od kuge smjestilo na ovaj prostor koji se po njima i nazva Heldovi.

Priča se da je starješina Heldova, Mujaga Heldov ubirao po 120 tovara pšenice na svojoj zemlji u Heldovima. Zbog tako imućnog stanja bio je često uznemiravan i pljačkan od hajduka (lopova). Pšenicu bi slao u više konjskih karavana u Mostar i tamo prodavao. To su hajduci znali pa su vrebali priliku za hajdučke pljačke.  U Mujage Heldova je bilo četrdesetero čeljadi koji su naizmjenice držali stražu. Dok su stari spavali, mladi su bacali kamena s ramena, skakali udalj, a kada bi starci klanjali i A llahu se molili, mladi su spavali. I jednom su na Skrobonosu razbili hajdučku (lopovsku) družinu, dobro ih izmlatili i kazali ko je gazda na svom te se ovi nikad tu više nisu vraćali i bili su mirni od hajduka.

Priča je zanimljivazbog položaja Heldova koji ne ostavlja dojam prostora gdje bi se moglo naći toliko žita.

Odkatoličkih porodica tu su živjeli Ripići koji su prije austro-ugarske vlasti došli kao kmetovi na zemlju Pozdera iz Lizoperaca. Rošić je došao 1880 kao kmet Ćosića iz Šabančića (Jablanica). On je inače Stapić iz Gornje Rame.

U ovom selu se uvijek lijepo živjelo, pazile su se komšije i nikad se nije gledalo ko je koje vjere. Jedni drugima pomagali, a priča se da kada je bilo vrijeme od koševine svi momci i ljudi sposobni za kosidbu bi krenuli sa dna sela (Dobro lišće pa završi na Sutivanu i Jelici, sa koševinom a žene i djeca bi grabile i kupile, ne pitajuć' čija je ledina. Odnosi između muslimana i katolika koji korjene vuku iz Heldova i danas su dobri.

Poslije Drugog svjetskog rata (1948.) u Heldovima je živjelo 135 stanovnika. Broj stanovnika je rastao u sljedećih tridesetak godina. Tako 1953.godine selo broji 128 stanovnika , 1961.godine 135, 1971.godine 196, a 1981.godine smanjuje se broj na 134 stanovnikaUzrok ovom smanjenju stanovnika jesu iseljenja, i tako mještani heldova počinju kuće graditi u Volijaku (Gračanica), pa preko jablanice do Mostara, kako bi bili bliže magistrali.

U posljednjoj Agrsiji na BiH, ni Heldovi nisu bili pošteđeni ubijanja, istjerivanja sa svog topraka do paljenja kuća. U Heldovima je ubijena, živa zapaljena najstarija žena i ona je i najstarija žrtva na Opstini Prozor a bila je nepokretna Malanović rođ.Zerem Fata zvana Zeremuša...U Heldovima su belaj sijali oni koji nisu poznavali selo i harmoniju koja je tu vladala. Priča se da je nakva vojna  jedinica HVO iz Jajca tu pravila belaj, a kako nisu poznavali selo zapalili su i sve katoličke kuće. Da se nikada i nikome ne ponovi zlo kakvo je bilo na ovim krajevima od 91-94.godine.

U Heldovima danas niko, samo se čuje huk Ljutog potoka, kapanje vode iz rore na Oglavku, pokoji cvrkut ptica i više nista, samo mir i tišina...

Nihad ef. Ahmetović

Hadis Dana

"Mu'min je prijatan i o­n pomiruje, a nema dobra u o­nom ko ne miri i zblizuje i u cijem drustvu nije prijatno." Ahmed

Ko je na portalu: 62 gostiju i nema prijavljenih članova

| MUFTIJSTVO MOSTARSKO | Adresa: Trg Musala br. 1, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina, ID broj: 4227550990007, Transakcijski račun: 1604605500006981; tel/fax: 036 551 089; Web site: www.muftijstvo-mostarsko.ba; E-mail: muftijstvo.mo@bih.net.ba | ALL RIGHST RESERVED

Prijava ili Registruj

Prijava na portal

Registruj

Registracija
ili Odustani