Nakon održanog Okruglog stola “Imami šehidi” u džamiji Hadži Ali bega Lafe mostarski muftija mr. Salem-ef. Dedović kratkim obraćanjem i zvanično je zatvorio ovogodišnju manifestaciju “Dani mevluda i zikra”.

Najprije je izrazio nadu da će tema održanog okruglog stola zbog iznimno važnog doprinosa imama i njihovog posvjedočenja patriotske odgovornosti biti predmetom i znanstvene obrade, kako bi se i s tog aspekta valorizirala časna uloga imamā u odbrani BiH od agresije.

Programima manifestacije koji se vežu za dovište na Vrelu rijeke Bune u Blagaju, naveo je, svih prošlih oslovljavali su različite teme duhovnosti, pisane baštine, umjetnosti, kulturne historije, bošnjačke i bosansko-hercegovačke historiografije.

Kroz nju je afirmiran značaj pisane riječi domaćih autorā pa je kao plod toga nastalo dosta vrijednih monografskih radova, knjiga i publikacija kao što su: Korijeni hercegovačke begovske porodice Ljubović autora Envera Ljubovića, Monografija Zlatno polje koja donosi i biografske podatke o nevesinjskoj ulemi autora Hasana Eminovića, Foto-monografija mostarske džamije autorā Saliha-Sevdija Trbonje i Hasana Eminovića, Vakufi hadži Ahmed-age i Mustafa-age – osnove nastanka i razvoja kasabe Ljubinje krajem 16. i tokom 17.stoljeća autora hafiza Hase Popare.

Knjiga Mostarski vakufi od 1931 do 2013. također je knjiga monografskog tipa, autora Salema Dedovića, te na koncu ovogodišnja kapitalna Monografija pod naslovom Muftije Mostara i Hercegovine autora Ahmeda Mehmedovića.

Na polju književnog rada objavljeni su bosanski Mevlud-Kuća odabranih autora Mustafe Jelovca, Poj sa stabla života – rubaije rahmetli Avde Abaze, Cvijet od nurara hmetli Selima Jelovca, te Fevzijev bulbulistan na Univerzitetu Sorbonne autora Milivoja Mirze Malića, devet svezaka zbornika radova koji se u kontinuitetu pojavljuje od 2015. godine, a u kojima je zabilježeno sve što je prezentirano na naučnim skupovima, okruglim stolovima, promocijama knjiga i javnim tribinima.

– Posebno izdvajamo Zbornik za 2018. godinu u kojem su publikovani radova s naučnog skupa Bošnjaci u Hercegovini kroz historiju koji smo organizirali zajedno sa Preporodom – kazao je muftija Dedović.

Pozvao je kulturnu javnost da napravi ozbiljniji osvrt na produkciju koju je iznjedrila ova manifestacija i da istraži značaj tema koje su bile tretirane sa aspekta njihovog doprinosa kulturnom, umjetničkom, odgojno-obrazovnom životu i društveno-političkom životu Bošnjaka Hercegovine.

– Nažalost, do sada nismo naišli na takvo interesovanje. Naprotiv, kao i u mnogim segmentima života, svjedočimo posvemašnjem nemaru i nedopustivoj nezainteresiranosti. A bez učenja o sebi, svojim korijenima i identitetu, neće se dostići samopouzdanje – rekao je muftija, dodavši kako je konačno sazrelo vrijeme za kvalitetnu monografiju ili jedan doktorski rad koji će sa svih aspekata analizirati značaj manifestacije u njenom skoro polustoljetnome trajanju.

– Nadam se da će Grad Mostar na mapu svojih kulturnih dešavanja koja se obznanjuje kao posebna brošura / prospekt konačno uvrstiti i našu manifestaciju. Ona nosi poruku inkluzivnosti i želimo da kao takva bude prepoznatljiva – na kraju obraćaja poručio je muftija Dedović.