Pred održavanje okruglog stola obilježavanja 110. godišnjice rođenja i 45. godišnjice smrti rahmetli Ćamila-ef. Avdića, u njegovom rodnom mjestu Planoj kod Bileće poklonjena je hatma dova pred njegovu dušu.
Hatma-dovu su, u prisustvu članova porodice Avdić, njegove najbliže rodbine i Bošnjaka ovoga kraja, poklonili glavni imami s područja Mostarskog muftijstva na čelu sa muftijom dr. Salem-ef. Dedovićem.
Džamija u Planoj od njene posljednje obnove, na inicijativu tadašnjeg reisul-uleme dr. Mustafe-ef. Cerića, nosi ime Ćamil-ef. Avdića utemeljitelja Islamske zajednice Bošnjaka u Americi i islamskih džemata u Čikagu. Kao mlad imam ef. Cerić je imao čast da nastavi razvijati započetu misiju rahmetli Ćamil-ef. Avdića u tada maloj iseljeničkoj, bošnjačkoj zajednici.
- Imam Ćamil Avdić pripada eliti bošnjačkih intelektualaca po svome znanju, a njegovo znanje proističe iz njegovog begovskog stava, na način da je imao izraženu notu ponosa na svoju vjeru i na svoju domovinu. Ja sam, čitajući njegovu knjigu "Perspektiva Bosne" prvi put počeo da razmišljam na drugačiji način o Bosni - naglasio je Cerić.
On smatra da nema potrebe pojašnjavati što je obnovljena džamija dobila Ćamilovo ime.
- Zato što je to ime koje je zapisano u svijetu u krugovima koje nešto znače, posebno muslimanskim misliocima, učiteljima. S druge strane Ćamil Avdić je poznat po Planoj zato što je to posebno mjesto za sve ljude koji brinu o Bosni, posebno o ovom njenom dijelu - dodao je.
Reisul-ulema Cerić ja tokom ove posjete pokrenuo inicijativu da se prenesu posmrtni ostaci rahmetli Ćamila Avdića iz Čikaga u njegovu rodnu Planu i harem džamije koja danas nosi njegovo ime.
- Neko ko je sličan Ćamilu Avdiću je Tajib Okić koji je obnovio islam u Turskoj, nakon što je Ataturk svojim naletom sekularizacije gotovo bio na rubu da izbriše sjećanje muslimana na islam. Naravno, to nije bilo moguće. Tajib Okić je bio ključni čovjek koji je nagovorio Ataturka da otvori Ilahiyat fakultesi, gdje se školovao novi kadar imama za podučavanje islamu. Tajib Okić je bio francuski učenik koji se približio Ataturku, a svoj život je posvetio obnovi islama. Pred smrt je tražio da se ukopa u Sarajevu. I ukopan je u Sarajevu na Barama. Volio bih da Ćamilovo tijelo, na sličan način bude preneseno u Planu. Mislim da bi to njemu i na onom svijetu najveća čast - kazao je Cerić.
Ovakva inicijativa je na određeni način i oživotvorenje načela znamenitog Šejh Juje o zovu domovine i ljubavi prema domovini koju su u svojim srcima žarko nosili i Ćamil Avdić i Tajib Okić s ciljem da spriječe pustošenje malih sredina i malih zajednica.
Na tim premisama, prema riječima glavnog imama Sadet-ef. Bilalića, Medžlis IZ Bileća zasniva ideju obnove zgrade mekteba koji je pohađao Ćamil Avdić gdje namjeravaju izgraditi svoje buduće administrativno sjedište.
- Avdića džamija na Planoj, novoimenovana Ćamil-ef. Avdića je simbol bilećkih Bošnjaka, ne samo u ovom vremenu nego i ranijeg perioda. Ovo je bio centar bošnjačkog bitisanja uovome kraju. Ove ruševine mekteba na Planoj do Drugog svjetskog rata su bile sjedište IZ, kada je mekteb srušen. Tada su stradali muhtar sela Hasan Kusturica, Šaćiraga Avdić, najbogatiji Bošnjak i Mustafa-ef. Zahić, posljednji stalni imam ove džamije. Prioritet našeg djelovanja jeste projekat obnove ovog mekteba. Želimo da ponovo, nakon 80 i nešto godina, sjedište Medžlisa, bude gdje je i ranije bilo - kazao je ef. Bilalić.
Malobrojna skupina Bošnjaka u Bileći u svom radu posvećuje veliku brigu džamiji Ćamil-ef. Avdića organizacijom džume namaza, ramazanskih ibadeta i barem jednog godišnjeg džematskog okupljanja. Uz sve to svojim donacijama redovno osiguravaju njeno održavanja i izmiruju druge finansijske troškove.
(Hasan Eminović/Preporod.info)