Knjiga „Mostarski vakufi od 1931. do 2013.godine“ muftije mr. Salem ef. Dedovića jučer je promovirana u Bošnjačkom institutu u Sarajevu.

Sadržaj knjige i njen značaj u okviru ovogodišnje manifestacije Dani vakufa predstavili su direktor Vakufske direkcije hafiz dr. Senaid Zaimović, prof.dr. Mustafa Hasani i prof.dr. Ismet Bušatlić. Važne karakteristike ovog naučno-istraživačkog poduhvata, u svojstvu moderatora, prezentirala je i prof.dr. Zehra Alispahić. Znanstvenom i nepobitnom metodologijom knjiga argumentira historijske činjenice da je Mostar, kao i brojni drugi bosanskohercegovački gradovi svoj urbani razvitak ostvario u okviru bošnjačko-muslimanskog vjerskog, intelektualnog i kulturnog kruga, da je kao takav izrastao i otvarao se prema drugim i drugačijim svjetonazorima i civilizacijskim vrijednostima, prateći posebno hronološki slijed režimskih nasrtaja bilo putem pravne i administrativne norme ili društveno političkih pritisaka na očuvanje svijesti kod bošnjačko muslimanskog stanovništva.

U osnovnom tematskom dijelu knjige muftija Dedović na temelju prvorazrednih historijskih izvora i autentične historijske građe analizira i sumira kontekste i vrijeme reafirmacije vakufa u javnom diskursu, način transponiranja ideje njihovog oživljavanja u validne zakonske odredbe i konkretne predispozicije njihovog operativnog oživljavanja i stavljanja u suštinsku funkciju.

U svim tim, nimalo lahkim vremenima i procesima u kojima su u Bošnjaci, na vrlo malom prostoru bili priklješteni između istoka i zapada, stvorilo se veliko i važno državotvorno, patriotsko, bošnjačko jedinstvo u kojem je Islamska zajednica, na čelu sa tadašnjim muftijom Seid ef. Smajkićem, predstavljala osnovnu primordijalnu identitetsku vrijednost, podjednako bitne uloge imali su predsjednik Odbora IZ-e Mostar rahmetli Esad Kojić, bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević i predsjednik Medžlisa IZ-e Mostar od 2003 do 2019. godine Ramiz Jelovac.

Uprkos bjesomučnim ratnim razaranjima i planskim uništavanjima arhive Islamske zajednice rahmetli Kojić je skoro u filmskom scenariju ipak uspio sačuvati podatke o oduzetoj vakufskoj imovini, uslijed ratnih dejstava obilježiti posebnom oznakom svaki objekat i pripremiti podatke za donošenje odluke o njenom povratu Islamskoj zajednici. Za gradonačelnika Oručevića, koji se rukovodio demokratskim principima da sva oduzeta imovina vjerskim zajednicama treba biti vraćena, je to bilo dovoljno da pripremi Odluku za usvajanje na Skupštini Općine Mostar 1995.godine a potom je potpiše.

Nažalost, politički obrasci u drugim bosanskohercegovačkim sredinama, pa i onim „najmuslimanskijim“ rukovodili su se nekim drugim principima i interesima pa će Odluku Skupštine opštine Mostar iz 1995.godine učiniti iznimkom i historijskom. Način obnove, revitalizacije i unaprijeđenja vakufa i njegovim „spuštanjem“ iz teorijsko spoznajnog u realan i efektivan kontekst, čime je rukovodio Jelovac, pokazat će se najplodonosnijim i najsvrsishodnijim na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. I stoga knjiga muftije Salem ef. Dedovića pored, u ovom slučaju sekundarne historijske vrijednosti, primarno je najmenjena široj čitalačkoj publici s ciljem afirmacije vakufa i njegove uloge u stvarnom, konkretnom životu jer donosi nepobitnu argumentaciju od kolikog je značaja plodonosno stavljanje u funkciju vakufa, ne samo za Islamsku već i za širu društvenu zajednicu ne ograničavajući se pri tome samo na jedan bosanskohercegovački narod niti jednu od tradicionalnih religija u njoj. Posigurno bi muftijna knjiga mogla biti i dobra osnova za dalja naučna istraživanja i traženja odgovora na sve prisutnije tranzicijske dileme kako ovo naše društvo učiniti društveno odgovornijim, socijalno osjetljivijim, znanstveno kredibilnijim i moralno uzdignutijim.

H. Eminović


HADIS DANA

‎"Čovjek je vjere svog prijatelja, pa neka čovjek gleda s kim će se družiti." Ahmed, Ebu Dawud, Tirmizi

Islamski centar Mostar

Nekadasnja linija razgranicenja kao linija pomirenja?