Okrugli sto „Mostar središte nauke i umjetnosti u XVI i XVII stoljeću“ kojeg su u utorak, 25. februara 2020. godine, organizirali Univerzitet „Džemal Bijedić“, Vijeće kongresa Bošnjačkih intelektualaca podružnica Mostar i Karađoz-begova medresa na zadovoljstvo brojnih posjetilaca osvijetlio je mnoge dragocjene historijske činjenice o raskošnom kulturno-historijskom, književnom i naučnom nasljeđu u ovom gradu.

U tematski prilagođenim izlaganjima rektor Univerziteta prof.dr. Elvir Zlomušica, emeritus prof.dr. Elbisa Ustamujić, predsjednica Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca podružnice Mostar, prof.dr. Ismet Bušatlić, prof.dr. Munir Drkić i mostarski muftija mr. Salem-ef. Dedović aktualizirali su začetke, razvoj, koncepte i doseg osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja u Mostaru kroz primjere djelovanja 10 mostarskih medresa, posebno Karađoz-begove, jedne od najpoznatijih u Bosni i Hercegovini tokom osmanske vladavine, 10 javnih biblioteka, djelovanje mekteba, mualimhana, posebnih naučnih katedri, kao što je to bio slučaj sa katedrom Mesnevije, književna i naučna djela pisana rukom Mostaraca itd.

Prof.dr. Ismet Bušatlić je argumentirao položaj žene i njenu ulogu u obrazovnim procesima. „Nema nikakve dileme da su žene jednako i ravnopravno učestvovale u javnom životu Mostara, o čemu svjedoče brojni dokumenti i historijske činjenice“, kazao je Bušatlić.

Kroz hronologiju savremenog visokog obrazovanja u Mostaru rektor Zlomušica ja predstavio sadašnju strukturu Univerziteta. Napomenuo je da mnogo univerziteta u svijetu, pogotovo u regionu, nemaju priliku kao Mostar početke visokog obrazovanja tražiti u XVI i XVII stoljeću.

Na skupu je istaknuto da je do dolaska osmanlija na prostoru Bosne i Hercegovine teško govoriti o organiziranim oblicima obrazovanja, a oni se uglavnom vežu za religijske zajednice. Pred kraj Osmanske vladavine i dolaskom Austrougarske administracije tokovi obrazovanja poprimit će sasvim drugačije oblike.

U pregledu istaknutih pjesnika na orijentalnim jezicima prof.dr. Ustamujić ukazala je na njihovu široku obrazovanost i posvećenost ljepotama rodnoga grada. Citirala je mišljenje Miroslava Krleže koji je u svojim tekstovima rado isticao divljenje medresanskim obrazovanjem njegovanim na prostoru Bosne i Hercegovine. „U medresama su se proučavale islamske nauke: tefsir, hadis, etika, tesavuf, te filološke nauke: gramatika, metrika, prozodija, logika, teorija dokaza, geometrija, algebra, astronomija, teorija tijela u njihovom kretanju i mirovanju, metafizika, medicina, poljoprivreda itd.“, naglasila je Ustamujić.

Osnivanje katedra Mesnevije, koju je svojom vakufnamom ustanovio Derviš paša Bajezidagić, početkom XVII stoljeća upućuje na zaključak da su i predavači i slušaoci morali biti na visokom stepenu obrazovanja o čemu je u svom izlaganju govorio profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Munir Drkić. „Mi se, pored toga, trebamo ponositi i činjenicom što je, svojim pjesništvom i književnim radom, Derviš paša Bajezidagić zapravo postavio temelje iranistike u Bosni i Hercegovini“, kazao je. 

U analizi naučno obrazovnih ustanova Mehmed bega Karađoza mostarski muftija Dedović akcentirao je zapravo sam tok kulturno historijskog kontinuiteta izrastanja Mostara, ne samo na naučnom polju već i u svim drugim vidovima kulture i civilizacije. „Mostar je uzor i primjer uzornog, darovitog i naprednog centra u svakom pogledu. Takav Mostar i takva kulturna i obrazovna  klima  rezultat je jednog istančanog odnosa prema obrazovanju u cjelini i mi ovim okruglim stolom osvjetljavamo samo jedan dio našeg ukupnog nasljeđa. Ova tema zaslužuje mnogo širu elaboraciju posebno organiziranog naučnog skupa“, poručio je muftija.

  • IMG_7585_1024x683
  • IMG_7586_1024x683
  • IMG_7593_1024x683
  • IMG_7608_1024x683

Islamski centar Mostar

Nekadasnja linija razgranicenja kao linija pomirenja?