Prema do danas poznatim pisanim izvorima, prvi mostarski muftija postavljen je 1529. godine, što označava i početak djelovanja Mostarskog muftijstva.

 

To je, koliko znamo, i jedino muftijstvo u BiH koje ima svoju monografiju “Četiri stoljeća Mostarskog muftijstva (1592–1992)”, koju je autorski potpisao prof. dr. Jusuf Mulić, a koja je izdata 2008. godine u Mostaru.

Muftija mostarski magistar Salem ef. Dedović uspješno vodi najveći muftiluk u Bosni i Hercegovini.

U bajramskom razgovoru s našom Almasom Lazović, koji je emitovan danas u programu Hayat TV-a, efendija Dedović je govorio o ljepotama koje posjeduje ovaj muftiluk, položaju Bošnjaka, običajima i tradiciji, Kurban-bajramu…

S obzirom na geografsku rasprostranjenost ovog muftiluka, može se reći, kazao je efendija Dedović, da je on i mostarski i hercegovački muftija budući da se ovaj muftiluk prostire široko, skroz do granice s Krajinom. Prate tok Neretve od njenog izvora do njenog ušća.

• Naša je misija da taj prostor objedinjujemo i povezujemo koliko god razuđen bio, da ga primičemo Mostaru kao našem duhovnom, kulturnom, društvenom, političkom centru Bošnjaka u Hercegovini, a da isto tako Mostar približavamo toj periferiji ovog muftijstva – kazao nam je muftija mostarski.

Naša Almasa razgovarala je s efendijom u prelijepom ambijentu Blagajske tekije, na vrelu rijeke Bune.

• Ovo mjesto je s tim dugim kontinuitetom, gotovo milenijskim. Ovo je mjesto čuvar tog identiteta. Prepoznatljivo u širim okvirima. Važno mjesto kao dovište. Ta inspiracija ovoga mjesta u ovom vremenu kada govorimo kako sačuvati običaje, tradiciju, identitet… Ova mjesta nadahnjuju, daju snagu, povezuju nas s našom prošlošću, s našim vrijednim, čestitim, znamenitim ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u našoj duhovnosti i tradiciji. To nam pomaže da izgradimo vlastiti diskurs prema tome u aktuelnom trenutku. Ne možemo živjeti njihovo vrijeme. Njihova uloga nas može nadahnjivati, kako su oni živjeli i organizovali se i imali svoj odnos prema životu, prema prirodi – priča naš gost.

Muftija mostarski magistar Salem ef. Dedović reći će da je naš čovjek tu sačuvao svoj identitet.

• Borba je za identitet u vrijeme, ovo elektronsko vrijeme, virtualno vrijeme, vrijeme brzih medija… Posvećeni, i s trudom, i vjerom, i nadom, i ljubavlju da imamo pred sobom cilj da to želimo i hoćemo. Ne smijemo nipodaštavati sebe ni svoje vrijednosti. Neprocjenjiva je vrijednost ove rijeke, ovog i drugih lijepih mjesta… Kakav je naš odnos prema prirodi? Jesmo li šta naučili kroz vremena i poplave i  požare i pandemije, koja su nas trebala osvijestiti da imamo drugačiji odnos prema vrijednostima, vrijednostima vjere, tradicije, života, prirode, vrijednostima čovjeka.

Nadam se da nas je ovo vrijeme kušnje usmjerilo, da smo se okrenuli vlastitoj zemlji, njenom bogatstvu, resursima. Nije ovo zemlja tragike, užasa, mržnje. Ova zemlja ima svoje vrijednosti. Narodi ovdje su uvijek znali ovdje, u ovoj zemlji, urediti svoj život – priča efendija Dedović.

Kurban-bajram je, dodao je, sinteza dvaju ibadeta, dvaju velikih obreda: hadža i klanja kurbana.

• Toliko je to sve jako, bogato, široko, veliko… Ta tema Kurban-bajrama… Kurban-bajram, i kurban i obredi hadža, vezani su za našeg praoca u vjeri Ibrahima, a. s. Kurban-bajram je bajram žrtve kojom se podsjećamo na tu veliku žrtvu, žrtvu poslanika Ibrahima, a. s., čovjeka koji je od krvi i mesa satkan od emocija i razuma od kojih smo mi svi kao stvorenja satkani, čovjeka bez natprirodnih moći… Bog mu je dao ono što je dao i nama, s tim što je njega zaogrnuo poslanstvom, ali opet ga stavio na kušnju, kao što stavlja sve nas, na kušnju da ispita našu vjeru. Ibrahim je svjedočenje jedne ogromne ljubavi i odgovornosti prema dragom Bogu. Svjedočio je svoju vjeru, iskreno, odgovorno, predano… Bio je spreman da se odazove na Božiji poziv bez ikakvih kalkulacija kada mu je u snu naređeno objavom da treba žrtvovati svog sina. To za nas kao roditelje govori koliko je to golemo. Ibrahim, a. s., je nas, sve generacije do Sudnjega dana, poučio šta je to vjernost, odgovornost, istrajnost, put ljubavi… Zbog ljubavi prema dragom Bogu bio je spreman sve učiniti – priča naš gost u Bajramskom programu.

Božija pomoć kada dođe, ona je velika, s njom se ne može ništa izmjeriti. Božija pomoć dolazi uz tu iskrenost i odanost.

Dijalog među narodima je veoma važan. U Hercegovini, odnosno na području ovog muftiluka, govori nam efendija, ljudi su davno shvatili da je to budućnost ove zemlje.

• On je nepocjenjivo važan i njega treba njegovati i razvijati. Ta kultura dijaloga, kultura uvažavanja i poštovanja presudna je za budućnost naše zemlje. Svako zatvaranje u BiH ne vodi dobru, ne vodi perspektivi, budućnosti. Ono narušava višestoljetni kontinuitet i karakter ove zemlje. Mi smo pozvani da održimo dobri karakter dobre Bosne, moguće Bosne, izvjesne Bosne, Bosne u različitosti, Bosne u kojoj Blagajska tekija kao ishodište duhovnosti u Hercegovini ima taj most, razumijevanje prema pravoslavnom manastiru u Žitomislićima, ima svoj most prema Međugorju i zapadnoj Hercegovini. U Hercegovini mi smo ustrajno posvećeni tom putu. Sretni smo što se to pozitivno reflektuje na život vjernika. Moramo tražiti izvjesnost i način na koji ćemo graditi zajednički život. Povezuje nas ovdje mnogo stvari. Zar nam zajedničko svima nije briga o ovoj prirodi, o znamenitostima? Nadam se da će biti dovoljno mudrosti i razuma da prepoznajemo ono što nas povezuje. Samo nerazumni ljudi će te neke razlike proširivati. Neka svako zadržava i čuva svoje, onaj drugi neka poštuje. To je moguće. Ova zemlja je to pokazala kroz prošla vremena. Različite, uvezene i sulude politike rastrgavale su zdravo tkivo ove naše zemlje. Mislim da su svi trebali doći pameti i razumjeti da to ne vodi dobru – kazao je muftija mostarski magistar Salem ef. Dedović u Bajramskom programu Hayat TV-a.

(hayat.ba)