Autor: Esad Bajić

Kao i u mnogim bosanskohercegovačkim kasabama i u Konjicu su izgrađene prve medrese krajem XVI i početkom XVII stoljeća[1], kad su ove kasabe doživjele i svoj najveći razvoj u osmanskom periodu.

Sažetak: Livno je u vrijeme osmanske uprave bilo administrativno središte Kliškog sandžaka formiranog nakon osvajanja Klisa 1537. godine. Uslijed blizine nesigurne granice značajniji razvoj Livna započinje tek polovinom 16. stoljeća.

Autor: Ilham Puce

Sažetak: Ovaj rad govori o historijatu Sinan-pašine džamije, kao i o trenutnim aktivnostima na njenoj obnovi. U radu su predstavljeni i popratni objekti, koji su bili izgrađeni uz ovu najstariju mostarsku džamiju. Posebno poglavlje ovog rada je izvještaj prof. dr. Envera Imamovića o iskopavanju temelja Sinan-pašine džamije u Mostaru.

Tvrdi i kameni grad Mostar, koji se smjestio s obje strane rijeke Neretve, dao nam je u prošlosti velik broj učenjaka, pjesnika i drugih velikana. Turski putopisac Evlija Čelebija, koji je kroz naš grad proputovao 1664./65., veli o Mostaru između ostaloga i ovo: “Ima muftija, nekibu-l-ešrafa, velikaša, prvaka, hodža, šehova, imama, musanifa i vrlo mnogo šaira.”

Autor: Hivzija Hasandedić

Nevesinje, varoš i centar istoimene općine, leži na zapadnoj periferiji Nevesinjskog polja u podnožju strmog prevoja Grebak. Od Mostara, centra Hercegovine, udaljen je 36 km i od 1973. godine povezan lijepom asfaltiranom cestom.

Autor: Ahmed S. Aličić

Progoni jeresi, pod uticajem Papske stolice od strane bosanskih kraljeva, progoni babuna od strane srpskih vladara i njihova koncentracija na području bosanskog kraljevstva stvorilo je stanje gotovo potpune ateizacije masa. Ni katolička crkva, ni pravoslavna crkva u bosanskoj državi nisu imali takvu snagu niti organizaciju koja bi brzo i na lak način riješila pitanje prevođenja u svoju vjeru ili širenje svoje vjere među tim progonjenim jereticima.