Piše: Mirnes Kovač
Salem Dedović, Mostarski vakufi od 1931. do 2013. godine, Islamska zajednica u BiH: Vakufska direkcija Sarajevo, Muftijstvo Mostarsko i Medžlis IZ Mostar, Sarajevo-Mostar, 2019. godina, 208 str.
Piše: Hasan Eminović
U historiji svjetske književnosti rijetke su pojave da dva istaknuta pisca svoja književna djela oblikuju i ispisuju zajedno. U svim varijantama jugoslavenskog književnog stvaralaštva takav poduhvat, dosta uspješno, učinila su dvojica Mostaraca - Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević, koristeći se pseudonimom Osman-Aziz.
Piše: Dr. Ekrem Tucaković
Džamija hadži Alije Hadžisalihovića, ili Ćuprijska džamija, u Stocu sagrađena je 1736. godine, na lijevoj obali rijeke Bregave neposredno uz Inat ćupriju. Odlukom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika 2003. godine proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Autor teksta i foto: Azem Feriz, Medžlis Islamske zajednice Mostar
Ilustracija: Mostarski grafiti ispisani na zidovima Šarića i Hadži Memijine džamije
Ono što danas nazivamo grafitima svoj naziv duguje talijanskoj riječi graffio, što bi se moglo prevesti kao ogrebotina. Danas se ovaj pojam najčešće definira kao oblik vizualne komunikacije sa javnošću natpisima ili slikama istaknutim na javnim površinama. Uglavnom je riječ o djelima nepoznatih pojedinaca ili grupa. Najčešće su to neke stilizirane poruke ili potpisi ispisani kredom ili sprejem. Specifični su za velike urbane sredine. Grafiti se javljaju veoma rano, pronađeni su na ruševinama građevina iz perioda starog Rima, na nekim majanskim građevinama, na prostorima drevne Arabije itd. U Evropi se ponegdje mogu pronaći grafiti u crkvama čija starost datira u 16. stoljeće, a možda i dalje.
U najstarije pisane spomenike Ljubuškog u osmanskom periodu mogu se svrstati poimenični porezni popis sandžaka vilajeta Hercegovine 1475/1477., dvije vakufname Ćejvan-ćehaje, sina Abdurahmana 1554. i 1558., tarih džamije Nesuh-age Vučjaka na Gradu 1558/1559. i njegova vakufnama 1564/1564. godine.
Piše: dr. Ekrem Tucaković
U historiji Bosne i Hercegovine Mostar sa širom okolinom je kroz duža razdoblja bivao središte i izvorište književnog života, mjesto rađanja ili okupljanja mnogih književnika. U novijoj historiji dovoljno se prisjetiti prvih decenija 20. stoljeća i književnika koji su rođeni ili jedan period djelovali u Mostaru: Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović, Jovan Dučić, Osman Đikić, Osman Nuri Hadžić, Abdurezak Hifzi Bjelevac, Hamza Humo, Alija Nametak, Musa Ćazim Ćatić.
