Prostor bosanskohercegovačkog juga izrazito je važan za jezik, književnost i kulturu, te historiju i tradiciju Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Zato je ovom prostoru nužno prilaziti s odgovarajućom sviješću, pažnjom i posvećenošću. Imajući ovo u vidu, a svjesni aktuelnog stanja u našem širem društvenom kontekstu, Bosanska lingvistička akademija u Stocu, Matični odbor Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” u Sarajevu i Odsjek za bosanski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru donose javni proglas:

Neretvanska deklaracija o bosanskom jeziku

Piše: Dr. Ekrem Tucaković

Džamija hadži Alije Hadžisalihovića, ili Ćuprijska džamija, u Stocu sagrađena je 1736. godine, na lijevoj obali rijeke Bregave neposredno uz Inat ćupriju. Odlukom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika 2003. godine proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Autor: mr. Ilham-ef. Puce, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva mostarskog

Sažetak: Rad se bavi međureligijskom saradnjom i dijalogom, sa posebnim osvrtom na područje Muftiluka mostarskog u posljednjoj deceniji. Cilj je predstaviti značaj, mogućnosti i perspektive međureligijskog dijaloga u izgradnji mira, povjerenja i zdrave društvene zajednice, referirajući se na saradnju religijskih zajednica na području Muftiluka mostarskog, gdje se u svom djelokrugu rada susreću Muftijstvo mostarsko, Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska i Mostarsko-duvanjska i trebinjsko-mrkanjska biskupija, te Jevrejska općina Mostar.

TARIH DŽAMIJE NESUH-AGE VUČJAKA

U najstarije pisane spomenike Ljubuškog u osmanskom periodu mogu se svrstati poimenični porezni popis sandžaka vilajeta Hercegovine 1475/1477., dvije vakufname Ćejvan-ćehaje, sina Abdurahmana 1554. i 1558., tarih džamije Nesuh-age Vučjaka na Gradu 1558/1559. i njegova vakufnama 1564/1564. godine.

Islamski centar Mostar