Autor: Mustafa Sušić

Već duže vrijeme razmišljam da se o nekim pojava koje se dešavaju, tu oko nas, unutar prostora u kojem djeluje Islamska zajednica. Ipak ću se oglasiti pa molim sve one koji misle da je moje razmišljanje nesuvislo, neka me demantuju na ovim istim stranicama. Iznošenje mišljenja nikada nije grijeh, ma kakva ta mišljenja bila.

Autor: Esad Bajić

Kao i u mnogim bosanskohercegovačkim kasabama i u Konjicu su izgrađene prve medrese krajem XVI i početkom XVII stoljeća[1], kad su ove kasabe doživjele i svoj najveći razvoj u osmanskom periodu.

Autor: Nedim Begović

Nazif (Mustafa) Hadžiomerović, po zanimanju poljoprivrednik, rođen je 6. septembra 1921. u mjestu Opličići, Općina Čapljina, a umro je 5. augusta 2009. godine.[1] lza sebe nije ostavio potomke niti druge bliže srodnike a supruga Šemsa Hadžiomerović umrla je prije njega.[2]

Autor: Osman Lavić

Na prostoru Bosne i Hercegovine u vremenu od početka XVI do kraja XIX stoljeća osnovano je približno stotinu medresa. Svaka medresa je u svome sastavu imala manju ili veću biblioteku. Kada se uzme u obzir da su i veće džamije, tekije i druge obrazovne ustanove imale priručne biblioteke, onda dolazimo do mnogo većeg broja biblioteka koje su postojale u naznačenom periodu u Bosni i Hercegovini.

Piše: Senad Ćeman

Značajan vakuf Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu jeste i onaj koji je 1995. godine osnovan u Mostaru pod nazivom Vakuf Daru-l-llm.[1] Smješten je u Sjevernom logoru, unutar Univerzitetskog kampusa Džemal Bijedić.

Autor: Ilham Puce

Sažetak: Ovaj rad govori o historijatu Sinan-pašine džamije, kao i o trenutnim aktivnostima na njenoj obnovi. U radu su predstavljeni i popratni objekti, koji su bili izgrađeni uz ovu najstariju mostarsku džamiju. Posebno poglavlje ovog rada je izvještaj prof. dr. Envera Imamovića o iskopavanju temelja Sinan-pašine džamije u Mostaru.