Pjesnički prvijenac Avde ef. Abaze, rubaije pod nazivom „Poj sa stabla života“ u sklopu programa manifestacije „Dani mevluda i zikra“ promoviran je sinoć u Blagajskoj tekiji.

Abaza je u pet stotina rubaija, izvanrednim talentom, kroz osam tematskih cjelina pokazao svu pjesničku raskoš i osebujan, prefinjen osjećaj očuvanja tradicijskih, vjerskih, identitetskih vrijednosti. Nadnesen nad brige i historijske kušnje svoga naroda, tokom cijelog svog imamskog rada, skoro filigranski precizno, izdvajao je spasonosne nade kao jedini mogući putokaz u uskomešanom društvenom vrtlogu potonjih civilizacijskih previranja. Nakon uvodnih obrazloženja on pjeva o spoznaji Uzvišenog Boga, važnosti vjere u ljudskim životima, moralu, ljubavi i ženi, o nužnoj svijesti i potrebi pravilnog razumijevanja naravi dunjaluka i ahireta (ovog u budućeg života), o Bosni i šehidima. Poglavljem iskrice mudrosti upozorava na potrebu promišljanja svih datosti, na nužnost analiziranja ljudske prirođene instinktivnosti. Posljednjim poglavljem, posvetom Omeru Hajamu, čitaoce odvodi u nepregledne horizonte univerzalnosti i općeljudske humanosti. Knjigu su promovirali mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović, prof.dr. Minur Drkić i profesor u Karađoz-begovoj medresi mr. Harun Macić.

Napomenuvši kako je rubaija kao pjesnička forma početkom druge polovine dvadesetog stoljeća posebno zaokupljala maštu grupe mladića školovanih u Gazi Husrev-begovoj medresi, među kojima je bio i Abaza, mostarski muftija Salem ef. Dedović je naglasio da je Abaza u svom pjesničkom prvijencu uobličio čiste kur’anske istine i uzornu poslaničku praksu u pitko i iskreno ruho poezije. „Njegova zbirka poezije i sadržaj oplemenjuju, poučavaju i potiču na trajne vrijednosti koje život čine smislenijim i potpunijim. Njegove rubaije prožima snažan moralni kod kur’anskog imperativa“istakao je muftija Dedović, dodavši da je Abaza pjesničko nadahnuće pronalazio i u bogatoj narodnoj tradiciji i običajnom pravu. Ocijenio je da je Abazina zbirka rubaije vrijedan doprinos Bošnjaka, relativno malog muslimanskog naroda, ukupnoj islamskoj književnosti.

Prof. dr. Munir Drkić, zbog višedecenijske, skoro polustoljetne šutnje, o rubaijama na promociji je podsjetio na historijat ove pjesničke forme, njihovom mjestu u svjetskoj književnosti i prisutnosti u našoj bosanskohercegovačkoj kulturi. Komentirajući činjenice kako je evropska književna kritika, umjesto sufijskog poimanja svijeta, Hajamu pripisivala hedonizam prof.dr. Drkić je istakao da će bosanskohercegovačka kulturna javnost, zahvaljujući zbirci Avde ef. Abaze, ponovo moći čitati i razumijevati Hajama onakvog kakav on zaista jeste. „Abaza nije težio da se dodvorava književnim kritičarima, više je nastojao izraziti osjećaje duše i dosljedno prenijeti pouku i svakom slučaju ove rubaije zaslužuju punu pažnju čitalačke publike“, kazao je.

Prema mišljenju profesora Macića prava je sreća da se Abaza oglasio u poznim godinama svog života, jer u traganjima za izvorima duhovnosti je virtuozno sistematizirao čitavo poetsko iskustvo bosanskohercegovačkog usmenog stvaralaštva, narodne mudrosti i bogatog nasljeđa orijentalne književnosti. „Govor srca je duboko razumijevanje, a ne hrpa nepovezanih informacija. Ova poezija ne pristaje na folklorna i prostorna zatočenja duha, jer pričanjem jezikom srca brišu sve barijere i granice“, primijetio je Macić. Odabrane rubaije iz knjige „Poj sa stabla života“ na promociji pročitala je hafiza Ajla Tipura, maturantica Karađoz-begove medrese.