Na desnoj obali Bune, u historijskom jezgru Blagaja, više od pet stoljeća stoji Sultan Sulejmanova, poznata i kao Careva džamija, jedan od najznačajnijih spomenika osmanske sakralne arhitekture u Hercegovini. Podignuta početkom 16. stoljeća, džamija je kroz stoljeća ostala neodvojivi dio vjerskog i društvenog života Blagaja.
Gradnja džamije veže se za prve godine vladavine osmanskog sultana Sulejmana I, poznatog kao Sulejman Zakonodavac. U historijskim izvorima njena gradnja datira se oko 1520. godine, a ubraja se među najstarije potkupolne džamije u Bosni i Hercegovini. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika navodi da je Sultan Sulejmanova džamija bila među prvim značajnijim objektima izgrađenim u tadašnjem naselju Blagaj.
Džamija je bila carska zadužbina, a njenim podizanjem dodatno je oblikovano urbano središte Blagaja. U njenom okruženju razvijala se čaršija, dok su tokom narednih desetljeća i stoljeća nastajali drugi objekti koji će Blagaju dati prepoznatljive odlike orijentalno-islamskog grada.
O njenom vremenu nastanka svjedoči i tarih iznad ulaza. Džamija se veže za 926. hidžretsku godinu, koja odgovara 1519/1520. godini, što je smješta u sam početak Sulejmanove dugogodišnje vladavine. Upravo zbog toga predstavlja jedan od ranijih objekata podignutih u njegovo ime na prostoru Bosne i Hercegovine.
Prvobitna džamija bila je pokrivena kupolom. Nakon što je stara kupola tokom 19. stoljeća stradala, objekat je obnovljen u vrijeme austrougarske uprave. Rekonstrukcija je izvedena 1892. godine prema projektu arhitekte Maximiliana Davida, a tada je izgrađena drvena kupola oslonjena na osmougaoni tambur. Uprkos ovoj intervenciji, sačuvana je osnovna koncepcija jednoprostorne potkupolne džamije.
Kamena munara, skladne proporcije objekta i jednostavnost unutrašnjeg prostora čine džamiju prepoznatljivim dijelom blagajskog ambijenta. U jugoistočnom zidu nalazi se mihrab, dok su kroz različita razdoblja obnavljani i drugi elementi unutrašnjosti, pri čemu je nastojano sačuvati historijski karakter građevine.
Vrijednost Sultan Sulejmanove džamije, međutim, nije samo u njenoj starosti i arhitekturi. Više od pet stoljeća ona je mjesto namaza, okupljanja i života muslimana ovog dijela Hercegovine. Generacije Blagajaca uz nju su vezivale svoje džume, ramazane, bajrame, mekteb, vjenčanja i dženaze, pa je njen značaj istovremeno historijski, vjerski i društveni.
Posebnu ulogu džamija je imala i tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. U ratnim godinama Blagaj je primao veliki broj prognanika iz različitih krajeva Hercegovine, a džamija i njen džemat predstavljali su jedno od mjesta oko kojih se organizirao život stanovništva u izuzetno teškim okolnostima. Prema ranijim svjedočenjima zabilježenim u medijima, bila je najjužnija aktivna džamija na slobodnom području te važan oslonac ljudima koji su utočište pronašli u Blagaju.
Graditeljska cjelina Careve, odnosno Sultan Sulejmanove džamije, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Zaštićena cjelina obuhvata džamiju, njen harem i mekteb, potvrđujući vrijednost koju ovaj prostor ima u kulturno-historijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine.
Kada je 2020. godine obilježeno pet stoljeća njenog postojanja, taj jubilej bio je podsjećanje na rijetku dugovječnost jednog sakralnog prostora. Sultan Sulejmanova džamija preživjela je promjene država i vlasti, ratove, prirodna oštećenja i različite arhitektonske zahvate, ostajući na istom mjestu i sa istom osnovnom svrhom.
U Blagaju, mjestu izuzetno bogatog kulturnog i duhovnog naslijeđa, uz Stjepan-grad, Tekiju na vrelu Bune, stare mostove i kuće, Sultan Sulejmanova džamija predstavlja jednu od najvažnijih tačaka historijskog kontinuiteta.
Više od pet stotina godina nakon njenog podizanja, njena vrijednost ne ogleda se samo u kamenu, munari ili arhitektonskim osobenostima. Ona je svjedočanstvo trajanja zajednice koja je oko nje živjela, mijenjala se i opstajala – ostavljajući narednim generacijama jedan od najvrjednijih spomenika islamske baštine u Hercegovini.