Autor: Akademik prof. dr. Adamir Jerković

U Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini ovo ljeto protiče u znaku izbora novog reisul-uleme. Kandidature koje su u opticaju trebale bi biti potvrđene 5. septembra, a konačni izbor uslijedit će 10. oktobar. U izbornoj utakmici su sarajevski muftija dr. Nedžad Grabus, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta hfz. dr. Mensur Malkić i mostarski muftija dr. Salem Dedović. Aktuelni reisul-ulema dr. Husein Kavazović iz ove utakmice odlazi u penziju. Iza njega ostaje period relativne stabilnosti Islamske zajednice i, po mom mišljenju, nastojanje da se drži sredina – bez velikih skretanja i bez pretvaranja funkcije reisul-uleme u političku pozornicu.

Dr. Senaid Zajimović reagirao je na pisanje pojedinih medija o predstojećem izboru reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, posebno na tvrdnje kojima se mostarski muftija Salem ef. Dedović unaprijed svrstava među kandidate sa „najmanje šanse“.

Mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović predvodio je danas džuma-namaz i održao hutbu u obnovljenoj Tucakovića džamiji u Rabranima kod Neuma, odakle je uputio poruke o strpljivosti, ustrajnosti i odgovornosti za očuvanje vjerskog i nacionalnog identiteta Bošnjaka u Hercegovini.

Na desnoj obali Bune, u historijskom jezgru Blagaja, više od pet stoljeća stoji Sultan Sulejmanova, poznata i kao Careva džamija, jedan od najznačajnijih spomenika osmanske sakralne arhitekture u Hercegovini. Podignuta početkom 16. stoljeća, džamija je kroz stoljeća ostala neodvojivi dio vjerskog i društvenog života Blagaja.

Kako je najavio u intervjuu za Vijesti.ba krajem januara, tako je i postupio. Mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović saslušao je i osluhnuo glas muslimana Hercegovine te prihvatio kandidaturu za budućeg reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

U mostarskoj mahali Podhum, na zapadnoj strani grada, nalazi se Derviš-paše Bajezidagića džamija, jedan od najstarijih islamskih sakralnih objekata u Mostaru. Njena historija neraskidivo je povezana s ličnošću Derviš-paše Bajezidagića, Mostarca koji je na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće ostavio dubok trag kao pjesnik, učenjak, državnik, mecena i vakif.