Cijenjeni prisutni,
Knjiga koju javnosti predstavljamo jeste monografija koja donosi nove bio-bibliografske podatke o učenjacima koji su imenovani da vrše odgovornu i časnu dužnost mostarskog muftije.
Riječ je o četrdeset i jednome ālimu koliko ih se do sada izmijenilo na tom položaju, a svaki od njih na svoj način davao je dragocjen doprinos vjerskom životu, obrazovanju, kulturi i učenosti, te pridonosio općem društvenom položaju naroda iz kojega je ponikao i kojemu je služio. Monografija Ahmeda Mehmedovića nedvojbeno nam donosi podatke da su svi oni odreda, bili domaći ljudi, dakle Bošnjaci vezani rođenjem, tlom, jezikom i kulturom za ovo podneblje. Priloženi podaci govore nam da je značajan broj muftija svoje naukovanje i stručno usavršavanje postizao u prestižnim obrazovnim i kulturnim centrima Osmanske carevine, ali i da su temeljnu vrlo kvalitetnu naobrazbu stjecali u tadašnjim mostarskim medresāma.
Ovdašnji muslimani instituciji muftije mostarskog pridavali su iznimnu važnost, što potvrđuje i činjenica da je već krajem XVI stoljeća ona utemeljena u Mostaru kao duhovnom, obrazovnom i političkom centru Bošnjaka Hercegovine i da je očuvala svoj kontinuitet kroz platno vremena dugo više od 430 godina. Svakako da je to i svjedočanstvo o stasalom, razvijenom i sistemski organiziranom vjerskom životu, odgoju i edukaciji koji su se odvijali u mostarskim džamijama, mektebima, medresama, tekijama, bibliotekama i specijaliziranim katedrama javnog i privatnog poučavanja i predavanja, kakve je recimo uspostavio vakif Derviš-paša Bajezidagić.
Pored Mostara kao regionalnog centra, postepeno su se kao važna mjesta islamske kulture i civilizacije u Hercegovini formirali i drugi kulturni centri poput Blagaja, Ljubinja, Trebinja, Nevesinja, Stoca, Ljubuškog. Prva tri spomenuta grada (naučna i političko-administrativna centra) će u određenom vremenskom trajanju imati i status gradova koji imaju i svoje muftije. U radu koji imamo pred sobom navedeni su podaci o šesterici blagajskih, dvojici ljubinjskih i trojici trebinjskih muftija (sve trojica iz porodice Cvijetić). Muftije u ovim mjestima bile su više običajno nego li nominalno podređene mostarskom muftiji.
Autor ovoga rada Ahmed Mehmedović radeći na kapitalnom djelu naše kulture Leksikonu bošnjačke uleme kroz rukopisne fondove Gazi Husrev-begove biblioteke bio je u prilici doći do novih saznanja i podataka koji se odnose na mostarske muftije i njihove bio-bibliografske podatke. Naime, među neprocjenjivim rukopisnim blagom koje sadrži Gazi Husrev-begova biblioteka nalaze se i neistražene medžmūe (zbirke različitog sadržaja među kojima su i brojne fetve mostarskih muftija), potom Zbornici fetvi i Zbornici sakkova (specijalizirani zbornici za izradu različitih dokumenata), što je za vrsnog i odgovornog istraživača Ahmeda Mehmedovića predstavljalo pravo otkriće i izazov da se ta novootkrivena građa i podaci sistematiziraju i predoče javnosti. Upravo se u spomenutim djelima nalazi na stotine fetvi mostarskih muftija, a neke od njih su od iznimnog značaja jer su te pisane fetve jedini dokazi o postojanju mostarskih muftija za koje se do sada nije znalo.
Dakle, autor nam u ovoj Monografiji predočava nove bio-bibliografske podatke mostarskih muftija utemeljene na izvornoj arhivskoj građi, te dopunjava i ispravlja dosadašnje radove pisane na tu temu. Monografija Muftije Mostara prava je riznica dragocjenosti u kojoj je sadržano mnoštvo do sada neistraženih podataka iz ličnog i porodičnog života i islamskog misijskog djelovanja brojnih bošnjačkih ālima Hercegovine (ne samo muftija), potom njihovih ostvarenja na polju pisane riječi. Ovom izuzetno vrijednom monografijom dolazimo do sasvim novih podataka o autografima i prijepisima djelā, što će budućim istraživačima predstavljati plodno tlo za dublje proučavanje, prezentaciju i kritičku valorizaciju ove naše bogate pisane baštine.
Ahmedu Mehmedoviću će saradnička i prijateljska poveznica s Hasandedićem biti jedan od poticaja da se usmjeri u pravcu istraživanja bogate kulturne baštine Bošnjaka Hercegovine, često ističući da je to za njega svojevrsno ispunjenje emaneta koji mu je u posveti knjige Spomenici kulture turskog doba u Mostaru i ostavio sâm Hasandedić napisavši mu da „nastavi tamo gdje je on stao.“
Autor monografije Muftije Mostara i Hercegovine kada je premješten na službu u Gazi Husrev-begovu biblioteku bio je svjestan prilike i blagodati koje mu se ukazuju da svoju ljubav prema kulturnoj baštini Bošnjaka na najljepši način nastavi svjedočiti svojim naučno-istraživačkim radovima, u kojima je s puno ljubavi i gorljive želje nastojao da novim generacijama predstavi nepoznate, a vrlo dragocjene podatke o našim velikanima koji su svojim ilumom, prosvjetno-padagoškim radom i kulturnim pregnućima ostavili značajne tragove u brojnim naučnim centrima i ustanovama diljem muslimanskog svijeta.
Sretni smo i nadasve Dragome Bogu zahvalni, što smo bili u prilici da nakon višegodišnjeg autorovog istraživačkog rada na ovoj monografiji, te naše posvećenosti i uključenosti u sve faze njenog nastajanja, ona bude i objavljena i predstavljena javnosti kao naš najvažniji izdavački projekat proteklih godina. Zahvalnost dugujemo Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu na čelu sa njenim direktorom mr. Osmanom Lavićem, koji je najljubaznije stavio na raspolaganje njene rukopisne fondove kako bi autor mogao tekst Monografije obogatiti originalnim prilozima – fragmentima iz autorskih djela ili iz prijepisa djelā mostarskih muftija, na prvome mjestu njihovim fetvama, a potom i drugim važnim dokumentima koji potvrđuju njihovo kretanje u službi i učešće u različitim društvenim procesima. Na taj način je ovome radu osigurana naučna referentnost i vrijednost. Takođe, koristim se prilikom da zahvalim prof. dr. Faruku Taslidži, vanrednom profesoru na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ na vrlo dragocjenom stručnom doprinosu da ovo djelo bude sistematično i hronološki preglednije.
Iskazujem zahvalnost mojim saradnicima u Muftijstvu mostarskom, gdje je posebno zahtjevan urednički posao pedantno i odgovorno obavio mr. Ilham efendija Puce, ne žaleći truda i vremena, on je višekratno radio na ovome djelu. Taj doprinos se ogleda u kvalitetu ove Monografije. Dragocjen doprinos da bi ova Monografija izgledalo ovako kvalitetno opremljeno i tehnički lijepo posloženo dao je naš vrijedni i povjerljivi saradnik Edin Džiho. Iskazujem zahvalnost Karađoz-begovoj medresi, Medžlisu Islamske zajednice Mostar i IC Štampariji Mostar koji se kao saizdavači pojavljuju u ovome našem zajedničkom projektu. Naša IC Štamparija na čelu sa direktorom Ibrom Rahimićem izvanredno je obavila svoj dio posla. Raduje me da smo bili zajedno na generacijskom zadatku i projektu. Zahvaljujem se promotorima, muftiji u penziji Smajkiću, mr. Laviću, već spomenutom profesoru Taslidži, i dakako još jednom najiskrenije čestitam marljivom i istrajnom autoru Ahmedu Mehmedoviću na djelu koje nam je podario.
Salem-ef. Dedović, mostarski muftija, Centar za kulturu Grada Mostara, 3.maj 2023.