Danas je u Repovcima upriličeno svečano otvorenje novoizgrađene džamije. Manifestacija je održana u okviru programa „Dani tradicionalnih mevluda 2026“, u prisustvu predstavnika Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Muftijstva mostarskog, MIZ Konjic, predstavnika vlasti te brojnih vjernika.

Svečani program počeo je u 11:30 h. Ašere je proučio Alija ef. Drkić, imam Vardačke džamije u Konjicu.

(Alija ef. Drkić, imam Vardačke džamije u Konjicu)

Nadahnutim riječima se potom obratio voditelj programa Benjamin Mušinović, koji je podsjetio da su ovakvi trenuci rijetke prilike u kojima ljudi neposredno osjećaju radost zajedništva i zahvalnosti.

(Voditelj programa Benjamin Mušinović)

Istakao je da je otvorenje džamije vakifa hadži Samira Vilića i njegove porodice prije svega dan zahvalnosti Uzvišenom Allahu, naglasivši da je ljubav suština ljudskog života i temelj svakog iskrenog vakufa.

„Rijetki su trenuci kada budni dodirujemo sreću, a sreći se cijeloga života učimo i njoj se nadamo. Srce sreće, one vječne sreće, jeste ljubav. Ljubav je sama bit našeg života. O toj ljubavi u našim džamijama učimo, pred njom klečimo i pred njom ponizno svoja čela spuštamo. Kada bismo za džamiju tražili drugu riječ u našem jeziku, to bi bila riječ ljubav, očitovana u zahvalnosti Gospodaru svih svjetova“, poručio je.

Nakon što je uputio selame i dobrodošlicu brojnim zvanicama: predstavnicima Islamske zajednice, državnih i lokalnih institucija, vakifima i brojnim gostima, voditelj je zamolio gospodina Muju Avdibegovića da se obrati prisutnima u ime Građevinskog odbora džamije.

(Predsjednik Građevinskog odbora za izgradnju džamije u Repovcima gospodin Mujo Avdibegović)

Mujo Avdibegović je izrazio zadovoljstvo velikim odzivom džematlija i gostiju.Zahvalio je svima koji su svojim prisustvom uveličali svečanost, posebno muftijama, gradonačelniku Konjica, glavnom imamu, imamima, privrednicima i svim gostima, istakavši da je za Repovce velika čast što su se okupili u tako velikom broju na otvorenju nove džamije. Na kraju je svim prisutnima poželio dobrodošlicu uz riječi zahvale što svojim dolaskom dijele radost ovog značajnog dana za džemat Repovci.

Dobrodošlicu i prigodnu poruku u ime Medžlisa Islamske zajednice Konjic, uputio je, glavni imam MIZ Konjic, Refik-ef. Delić.

(Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Konjic Refik ef. Delić)

Na početku obraćanja Refik efendija je poželio dobrodošlicu svim gostima koji su iz Konjica i brojnih drugih bosanskohercegovačkih džemata došli podijeliti radost otvorenja nove džamije u Repovcima, posebno poelamivši izaslanika reisu-l-uleme, muftije, predstavnike Islamske zajednice, vakifa Samira Vilića s porodicom, gradonačelnika Konjica i predstavnike društvenog i javnog života.

Govoreći o ulozi džamije, istakao je da ona nije samo mjesto ibadeta nego i prostor u kojem se izgrađuju ljudi i zajednica.

„Džamije su naše oaze. Džamije su mjesta u kojima prvenstveno padamo Uzvišenom Allahu na sedždu, ali su one i mjesta koja nas okupljaju, koja nas uzdižu, koja nas usmjeravaju i koja nas podižu“, kazao je glavni imam.

Podsjetio je da na području Medžlisa Islamske zajednice Konjic danas djeluje 50 džamija i 25 mesdžida te da je nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu izgrađeno ili obnovljeno više desetina džamija, zahvaljujući džematlijama, privrednicima, institucijama i brojnim vakifima. Posebno je naglasio da džamija u Repovcima zauzima posebno mjesto u toj historiji.

„Ono što mi je posebno drago jeste da je ovo druga džamija na području Medžlisa Islamske zajednice Konjic koju je podigao jedan čovjek, odnosno jedna porodica. Sjećam se 2003. godine kada smo otvarali Maksumića džamiju u Spiljanima, kada je tadašnji reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić kazao da zahvaljuje Allahu što je dočekao da Bošnjak nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu vlastitim sredstvima izgradi džamiju. Dvadeset godina poslije hadži Samir Vilić prenio je emanet svoje majke i započeo ovaj veliki hajrat.“

Na kraju je poručio da će nova džamija trajno svjedočiti o vjeri, ljubavi prema Allahu i poštovanju roditelja.

„Ova džamija do Sudnjega dana svjedočit će o ljubavi prema dragome Bogu, o žudnji za Njegovim zadovoljstvom, ali će svjedočiti i o poslušnosti i pokornosti roditeljima. Molim dragoga Boga da rahmetli roditeljima našeg Samira podari lijepi Džennet, njemu, njegovoj porodici i prijateljima bereket, a svima nama snagu da se u ovim džamijama odgajamo i duhovno uzdižemo“, zaključio je glavni imam Refik-ef. Delić.

(Gradonačelnik grada Konjica gospodin Osman Ćatić)

Čestitku u ime grada Konjica uputio je gradonačelnik Grada Konjica Osman Ćatić, koji je izrazio zadovoljstvo što prisustvuje otvaranju nove džamije u Repovcima, ističući da je riječ o važnom događaju za cijeli konjički kraj. Uputio je riječi zahvalnosti vakifu Samiru Viliću, njegovoj porodici, Islamskoj zajednici i svim mještanima koji su učestvovali u realizaciji ovog projekta, naglasivši da je od samog početka postojalo zajedništvo i spremnost da se ovaj hajrat uspješno privede kraju. Govoreći o značaju džamije, podsjetio je da ona nije samo mjesto ibadeta nego i prostor okupljanja, odgoja i međusobnog povezivanja ljudi.

„Danas smo se upravo tim povodom ovdje okupili. Neka ovaj dan svjedoči kako i na koji način trebamo se odnositi prema svojim roditeljima, a naravno i prema dragom Bogu kada nam dadne toliko imetka da taj imetak uložimo u opće dobro. To je poruka Samira Vilića kroz ovo današnje okupljanje – da svi mi koji imamo trebamo dio svog imetka usmjeravati u dobro“, poručio je gradonačelnik Ćatić, poželjevši da ovaj hajrat bude trajni izvor dobra za buduće generacije.

(Vakif hadži Samir Vilić)

Posebno emotivno obraćanje imao je vakif džamije hadži Samir Vilić, koji je kazao da je ovo jedan od najznačajnijih i najemotivnijih dana u životu njegove porodice, jer je izgradnjom džamije ispunjen emanet i vasijet njegove rahmetli majke hadži Advije.

Podsjetio je da njegova porodica porijeklom vodi korijene iz Repovaca, te da je njegova majka prema ovom mjestu i staroj džamiji gajila posebnu ljubav koja se prenosila kroz generacije.

„Danas je za mene i moju porodicu jedan od najemotivnijih dana u životu. Stojim pred vama ispunjen zahvalnošću Uzvišenom Allahu što nam je podario da dočekamo ovaj dan i što je dao da se ispuni jedan emanet, jedno obećanje i jedan vasijet koji mi je ostavila moja rahmetli majka hadži Advija. Ova džamija je sagrađena kao ispunjenje njenog vasijeta. Moja nana Selveta Šišić, rođena Alibegović, porijeklom je upravo iz Repovaca. Zato je moja majka cijelog života nosila posebnu ljubav prema ovom mjestu i ovoj džamiji. Naš predak Mustafa Alibegović još je 1850. godine, vođen iskrenim nijetom da podigne Allahovu kuću, započeo gradnju ove džamije. Od tada pa do danas ona nije bila samo građevina od kamena. Bila je simbol zajedništva, iskrene vjere, vakufa i dobra koje traje više od jednog i po stoljeća.“

Govoreći o posljednjem razgovoru sa svojom majkom ispred stare džamije, kazao je da su upravo njene riječi bile početak cijelog projekta.

„Nikada neću zaboraviti njen posljednji dolazak ovdje. Stali smo ispred ove džamije, gledala ju je nekoliko trenutaka, a onda mi je mirno rekla: ‘Sine, vidiš ovu džamiju? Očigledno joj je potrebna temeljna obnova. Uzvišeni Allah ti je dao dosta imetka. Razmisli da je središ, jer takva djela čovjek nosi sa sobom na ahiret. Sve ovo što na dunjaluku gradimo i stvaramo jednog dana ostaje iza nas, a za ono što nam je Allah dao svi ćemo polagati račun.’ Te riječi nikada nisam zaboravio. Obećao sam joj da ću, ako mi Allah podari zdravlja, snage i mogućnosti, ispuniti njenu želju. Danas, hvala Allahu, mogu kazati da je taj emanet ispunjen.“

Vakif je istakao da je zbog dotrajalosti stara džamija morala biti uklonjena, ali da je od samog početka postojala želja da nova džamija sačuva njen izgled, duh i prepoznatljivost kako bi ostala „njihova džamija“ za buduće generacije.

Naglasio je i da za izgradnju nisu organizirane sergije niti su prikupljana sredstva po džematima, već je projekat finansirala njegova porodica uz pomoć nekoliko prijatelja koji su dio svoga rada uvakufili u ime Allaha.

Na kraju je džamiju uvakufio kao trajni hajrat svojim roditeljima hadži Ćamilu i hadži Adviji te uputio poruku da vrijednost džamije ne određuju njeni zidovi nego ljudi koji je ispunjavaju.

„Džamije ne žive zbog svojih zidova. Džamije žive zbog ljudi. Žive zbog djece koja će u njima učiti prve harfove, zbog safova ispunjenih na namazu, zbog ezana koji će pozivati na dobro i zbog dova koje će se ovdje učiti. Na nama je da ovu ljepoticu ne čuvamo samo izvana, nego prije svega svojim dolaskom u nju. Neka u njoj bude dječijeg osmijeha, učenja Kur'ana, namaza, zajedništva i lijepih međuljudskih odnosa. To će biti njena najveća ljepota.“

 

(Muftija mostarski dr. Salem ef. Dedović)

Muftija mostarski u svom obraćanju istakao je da ga za Repovce vežu posebne uspomene još od jeseni 2022. godine, kada je prvi put posjetio ovo mjesto i predvodio džuma-namaz u tada već dotrajaloj i oronuloj staroj džamiji. Prisjetio se rahmetli prof. dr. Samira Beglerovića, čiji korijeni potiču iz Repovaca, kazavši da je tada došao kako bi predvodio džumu nakon što su njegovi prijatelji i poštovaoci, želeći ispuniti njegov amanet, podigli hajr-česmu u njegovu čast.

„Danas ovdje zazivam rahmet na njegovu veliku plemenitu dušu“, kazao je muftija, podsjećajući da ga je upravo taj događaj prvi put doveo u Repovce.

Nedugo nakon toga, dodao je, stigla je radosna vijest da će ovo mjesto dobiti potpuno novu džamiju zahvaljujući vakifu Samiru Viliću.

„Sretan sam što danas ovaj događaj u Repovcima potvrđuje koliko ova dobra zemlja ima plemenitih i dobrih ljudi. Dok je god ovakvih ljudi i ovakve dobrote koja hodi zemljom, možemo se nadati dobru“, poručio je.

Govoreći o vrijednosti vakufa, naglasio je da se upravo na primjeru Repovaca vidi šta znači iskren i čist nijet.

„Vidite šta znači plemeniti i iskreni nijet. Nijet koji je očišćen od bilo kakvog interesa. Nijet koji je čist da zanovi jedan stari, drevni hajrat“, rekao je, dodajući da su kroz historiju upravo takvi ljudi produžavali život starim vakufima i ostavljali neizbrisiv trag.

Posebno je pohvalio vakifa Samira Vilića, istaknuvši da je njegov govor bio najbolja poruka cijelog dana.

„Njegova je besjeda najpotpunija. Ona je sve kazala. Obuhvatila je suštinu islamskog vjerovanja koje se temelji na nijetu. Sva ljudska djela vrednuju se prema čistim, nepatvorenim i bezinteresnim nijetima“, kazao je muftija.

Naglasio je i da je Vilićev primjer potvrda kur'anske poruke „Festebikul-hajrat“ – natječite se u dobru.

„Nemojte se natjecati u zlu. Izbacite mržnju, zavist i ljubomoru iz svojih srca. Okrenite se svome Gospodaru. Radi Njega živite i radi Njega činite dobra djela“, poručio je, podsjećajući da nijedno iskreno dobro djelo ne može propasti.

Govoreći o značaju ovog hajrata, istakao je da bi ovakva džamija bila ponos svakog bosanskohercegovačkog grada.

„Ova ljepota mogla bi biti bilo gdje. Ovakav grandiozan objekat, ovakve ljepote i dizajna ne bi se postidio nijedan veliki bosanskohercegovački grad“, rekao je.

Muftija se potom osvrnuo na ulogu Konjica u odbrani Bosne i Hercegovine, podsjetivši na herojstvo njegovih stanovnika tokom agresije.

„Konjic je bio drčan. Konjic je bio hrabar. Konjic je održao lekciju o bošnjaštvu čitavoj Bosni i Hercegovini“, kazao je, dodajući da je važno, uz sjećanje na stradanja, govoriti i o podvizima i pobjedama. Istakao je kako današnje vrijeme traži samopouzdanje i međusobno povjerenje među Bošnjacima.

„Samo kad se bošnjačke ruke sjate i pruže ruku jedna drugoj, ja neću imati zebnje i straha za naš Mostar kao politički, kulturni i duhovni centar Hercegovine“, rekao je.

Posebno je naglasio da Bosna i Hercegovina mora biti doživljavana kao jedinstven prostor bez obzira na administrativne podjele.

„Ne smijemo se pomiriti s tim da nismo jedno tijelo. Mi smo jedno tijelo. Ako jedan njegov dio pati, mora boljeti čitav narod“, poručio je, podsjećajući na Poslanikovu, a.s., poruku da su muslimani u međusobnoj ljubavi, samilosti i povjerenju poput jednog tijela.

Na kraju je čestitao domaćinima, vakifu i svim Repovčanima na ovom velikom danu.

„Budite ponosni na ovaj veliki naš zajednički dan i na ovo veliko naše djelo. Neka bude podstrek za nova pregnuća i nove pobjede“, zaključio je muftija mostarski.

(Muftija zenički, hafiz prof. dr. Mevludin ef. Dizdarević)

Muftija zenički hafiz dr. Mevludin-ef. Dizdarević, izaslanik reisul-uleme IZ u BiH, je na početku obraćanja prenio selame i dove reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, istakavši da je svečanost otvaranja džamije veliki mubarek za džemat Repovci, Konjic, Mostarsko muftijstvo i cijelu Islamsku zajednicu. Kazao je da prvi put boravi u Repovcima te da je ostao impresioniran ljepotom ovog kraja.

„Ovakva priroda, ovakva toplina, ovakva ugoda i ovakvi pogledi koji gode ljudskom oku zaista su neprocjenjivi i dragocjeni“, rekao je, dodajući da Konjic doživljava kao grad u koji uvijek rado dolazi.

Osvrćući se na prethodna obraćanja, naglasio je da su prisutni imali priliku čuti dvije izuzetne besjede – muftije mostarskog dr. Salem-ef. Dedovića i vakifa Samira Vilića. Za muftiju Dedovića kazao je da predstavlja kontinuitet vjerodostojnih hercegovačkih muftija koji su kroz stoljeća čuvali vjeru i narod.

„Vi imate iskusnog, vrijednog i kvalitetnog čovjeka koji može vjerodostojno artikulisati vaše želje, osjećanja i misli“, kazao je, zahvalivši mu na njegovom predanom radu.

Posebno se zadržao na obraćanju vakifa Samira Vilića, istakavši da njegova životna priča nosi snažnu poruku o emanetu, porodici i odgovornosti. Tim povodom ispričao je događaj s manifestacije „Vakif godine“ koju organizira Muftijstvo zeničko. Prisjetio se kako je jedan od najvećih vakifa, koji je u jednoj godini uvakufio više od pola miliona maraka, nakon što je čuo priču studenta koji je za rahmetli oca prikupio 25.000 maraka za izgradnju džamijske ograde, rekao da mu je ta priča draža od vlastitog velikog vakufa.

„Ja bih rekao da je ova priča koju smo danas čuli o vasijetu i emanetu majke, o hizmetu, trudu i porodici Vilić, jedan besprijekoran i krajnje vjerodostojan vaz svim nama“, istakao je.

Govoreći o značenju džamije, podsjetio je na kur'ansku poruku da su Allahove džamije građene na bogobojaznosti i iskrenoj vjeri.

„Mesdžidi koji su sagrađeni na takvaluku najpreči su da se u njima moliš. U njima su ljudi koji vole da se čiste, a Allah voli one koji se čiste“, podsjetio je.

Središnji dio svog obraćanja posvetio je razumijevanju vjere, naglašavajući da biti vjernik ne znači biti bezgrešan, nego biti svjestan vlastitih nedostataka.

„Biti musliman znači biti svjestan svojih nedostataka. Biti vjernik ne znači biti bez greške niti bez mahane. Upravo suprotno – biti vjernik znači biti svjestan onoga što nije dobro u nama. Ta svjesnost nas čini boljim, čišćim i vjerodostojnijim ljudima“, rekao je.

Dodao je da je cijeli život vjernika stalni proces duhovnog čišćenja i popravljanja, upozorivši da najveća opasnost nastaje kada čovjek pomisli da je bez mahane.

Kao ilustraciju naveo je poznatu predaju o Hasanu el-Basriju, koji je za sebe rekao da je „najgori čovjek“, nakon što je shvatio da je pogrešno osudio čovjeka za kojeg je kasnije vidio da je spasio deset ljudi iz nabujale rijeke.

„Upravo iz svijesti o vlastitim nedostacima proizlazi naša dobrota. Samo onaj ko je svjestan svojih mahana spreman je da ih čisti“, poručio je.

Na kraju obraćanja naglasio je da džamija nije samo građevina, nego mjesto duhovnog jačanja i okrjepe zajednice.

„Ova džamija je prostor našeg duhovnog osnaženja i naše duhovne okrepe. Molim Allaha, dž.š., da ova džamija bude svjedok za nas na Sudnjem danu, a ne svjedok protiv nas. Neka ova munara stoljećima poziva na dobro, na namaz i na veličanje Uzvišenog Allaha“, zaključio je muftija zenički hafiz dr. Mevludin-ef. Dizdarević,.

.

Vakufname i zahvalnice ljudima koji su dali svoj doprinos u podizanju ovog hajrata dodijeljene su poslije podne namaza u džamiji, a izaslanik reisul-uleme je predao vakufnamu Samiru Viliću dok je poklon vakifu uručio muftija mostarski.

Revijalni dio programa izveo je hor Sejfullah iz Konjica. Dovu na kraju programa proučio je mr. Ilham-ef. Puce, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva mostarskog.

Svečanu vrpcu su presjekli muftija mostarski, muftija zenički i vakif, dok je sam čin svečanog otvaranja džamije pripao vakifu Samiru Viliću.

Poslije podne namaza uručene su i vakufname i zahvalnice za učešće u ovom hajirli projektu.

Vakufname su uručene vakifima:

Ejub Likić sa porodicom
Sahir Mustajbegović sa porodicom
Ibrahim Manjić sa porodicom
Nagib Hadžić sa porodicom
Muharem Jašarević sa porodicom
Edvina Mujalo sa porodicom
Munib Agić sa porodicom
Edvin Mujalo sa porodicom
Amar Agić sa porodicom
Velid Hodžić sa porodicom
Muharem Buljina sa porodicom
Armin Hajro sa porodicom
Adem Alihodžić sa porodicom
Nermin Sudžuka sa porodicom
Salko Sudžuka sa porodicom
Nihad Hajro sa porodicom
Mehmed Valjevac sa porodicom
SVT Logistik BH d.o.o. Kiseljak
Hacienda de la Vida d.o.o. Kiseljak

Zahvalnice su uručene:

Adnan Mujić sa porodicom
Samir Mehunić sa porodicom
Edin Jakupović sa porodicom
Faruk Jusufbegović sa porodicom
Muamer Kazić sa porodicom
Desen Steel d.o.o. Rakovica
Mirza Alibegović sa porodicom
Velija Alibegović sa porodicom
Aida Mustafić sa porodicom
Tarik Dedić sa porodicom
Halil Garanović sa porodicom
Nail Adilović sa porodicom
Amer Kukić sa porodicom
Emin Alibegović sa porodicom
Mehmed Alibegović sa porodicom
Kadrija Alibegović sa porodicom
Nihad Alibegović sa porodicom
Mujo Avdibegović sa porodicom