MOSTAR – Grupa uglednih građana Mostara sastala se danas s mostarskim muftijom Salem-ef. Dedovićem kako bi mu pružila podršku u kandidaturi za izbor reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Susretu su prisustvovali muftija u penziji Seid-ef. Smajkić, rektorica Univerziteta „Džemal Bijedić“ prof. dr. Alena Huseinbegović, bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević i drugi ugledni građani Mostara. U razgovoru je istaknut značaj Dedovićeve kandidature, kako za Islamsku zajednicu, tako i za Mostar i šire društvene procese u Bosni i Hercegovini.
Oručević je kazao da je susret bio prilika da prijatelji mostarskog muftije iskažu podršku njegovoj kandidaturi.
„Ja sam rekao moje lično mišljenje: blago onoj zemlji koja bi imala na čelu jednog ovakvog čovjeka. Ne sumnjam ni u druge kandidate, ali znam dobro našeg muftiju i to bi bilo jedno pravo rješenje za koje, nadam se, da će ga podržati mnogi u Sarajevu. A blago Hercegovini kad ima ovakvog muftiju“, rekao je Oručević.
Govoreći o tome šta bi Dedovićev izbor mogao značiti za Mostar, Oručević je kazao da je ovaj grad već u fokusu bosanskohercegovačke javnosti.
„Po meni je Mostar već u fokusu. I muftija se potrudio da temu Mostara stavi u fokus, da već o tome mnogi govore i znaju vrlo dobro“, kazao je Oručević.
On smatra da bi Islamska zajednica u budućnosti trebala dodatno snažiti svoje institucije, njegovati dijalog, zajedništvo i multietnički karakter Bosne i Hercegovine.
„Mislim da bi to bila veća pomoć čitavoj državi da se infrastruktura Islamske zajednice napravi čvrstom, da se očuvaju i dijalog i zajedništvo i multietnički karakter ove zemlje i da bude puno više brige i o čovjeku i džematlijama“, poručio je Oručević.
Posebno mjesto u razgovoru zauzela je ocjena muftije u penziji Seid-ef. Smajkića, koji je, govoreći iz perspektive nekadašnjeg mostarskog muftije, podsjetio na dug period svog službovanja te na rad i izbor šest reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, od rahmetli Sulejmana Kemure do aktuelnog reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, te da se pred Islamskom zajednicom sada nalazi izbor sedmog poglavara.
Smajkić je dužnost mostarskog muftije obavljao gotovo četiri decenije, prije rata, tokom rata i nakon rata, sve do 2014. godine, kada je dužnost predao Salem-ef. Dedoviću. U periodu svog službovanja Smajkić je učestvovao u brojnim projektima, među kojima su obnova medrese, Islamske pedagoške akademije, obnova i izgradnja džamija i drugih objekata, kao i organizacija vjerskog života. Govoreći o trenutku primopredaje dužnosti, Smajkić je kazao da je svom nasljedniku ostavio i pitanja koja tokom njegovog mandata nisu bila završena.
„Ja sam prilikom predaje dužnosti Salem-efendiji ukazao na tri stvari i kao amanet mu ostavio one koje ja nisam sam mogao u svom mandatu ispuniti. To je uređenje grada Mostara, pitanje Lakišića harema, na kojem sam sa svojim saradnicima dosta radio. I treći, izgradnja džamije u Neumu“, kazao je Smajkić.
Naglasio je da su se svi ovi projekti tokom godina suočavali s brojnim izazovima, uključujući administrativne prepreke i nedostatak političke i institucionalne podrške. Kazao je da u vrijeme dok je obavljao dužnost mostarskog muftije nije postojala dovoljna podrška niti političkih struktura niti pojedinih institucija za njihovu realizaciju.
Istakao je da je izbliza pratio rad svog nasljednika i da može potvrditi kako je Dedović nastavio raditi na onome što mu je ostavljeno kao amanet.
„Ja sam to pratio izbliza i stvarno mogu reći, potvrditi, da je on taj amanet koji sam na njega prenio, znalački radio, radio s puno entuzijazma, da je radio odgovorno i da mu se s te strane ne možemo zamjeriti“, rekao je Smajkić.
Govoreći o okolnostima u kojima je Dedović djelovao, Smajkić je ukazao na to da je njegov nasljednik, osim vjerske, često morao preuzimati i širu društvenu odgovornost.
„On nije kandidat u tradicionalnom smislu riječi koji je vezan samo za ovu vjersku dimenziju, nego je, i život ga je na to tjerao, u nedostatku pravovremenih reakcija, preuzimao na sebe odgovornost da se uključi u procese od šireg značaja za bošnjački narod i muslimane“, kazao je Smajkić.
Dodao je da se takva uloga, prema njegovom mišljenju, ne može odvojiti od okolnosti u kojima Islamska zajednica djeluje u Hercegovini.
„Mnogi se pitaju zašto tako. Međutim, ako se radi o biti ili ne biti, našem opstanku ovdje, onda nemamo pravo izbora“, rekao je Smajkić.
On smatra da je Dedović takvu odgovornost uspješno nosio tokom svog mandata te da bi njegovo eventualno imenovanje na funkciju reisul-uleme predstavljalo novu energiju i svojevrsno osvježenje u radu Islamske zajednice.
„Mislim da bi njegovo iskustvo i način djelovanja donijeli određene novine u radu Islamske zajednice. To je pristup koji izlazi iz ustaljenih okvira i koji odgovara izazovima savremenog vremena“, kazao je Smajkić.
Rektorica Huseinbegović ukazala je na dosadašnji rad i djelovanje muftije Dedovića, koji su ostavili dubok trag u Hercegovini, posebno u očuvanju i jačanju vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta Bošnjaka, ali i u stvaranju prostora za njihovu veću vidljivost, dostojanstvo i ravnopravnost.
„Njegova posvećenost ljudima, Islamskoj zajednici i Hercegovini prepoznata je i cijenjena daleko izvan granica našeg kraja. Posebno vjerujem da će iskustvo koje muftija Dedović nosi iz Hercegovine, te razumijevanje njenih posebnosti i dugogodišnji rad na unapređenju položaja Bošnjaka biti dragocjeni i na najvišoj funkciji Islamske zajednice“, istakla je Huseinbegović.
