U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture (BZK) Gradsko društvo Mostar, sinoć je u Centru za kulturu Mostar održana promocija knjige prof. dr. Šaćira Filandre "Moj zavičaj u svjetskoj povijesti". O knjizi su, uz autora, govorili dr. Mirnes Kovač i mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović.
Knjiga donosi biografske prikaze znamenitih ličnosti koje su potekle iz Hercegovine, a svojim su djelovanjem ostavile značajan trag u regionalnim i svjetskim historijskim procesima. Polazeći od zavičajnog prostora Donje Hercegovine, posebno Stoca i Mostara, Filandra istražuje povezanost lokalnih historijskih iskustava sa širim političkim, kulturnim i geopolitičkim tokovima.
Govoreći o nastanku knjige, prof. dr. Filandra kazao je da je njegovo interesovanje za ovu temu počelo još u studentskim danima, kada je upoređivao doktorske disertacije Ive Andrića i Safvet-bega Bašagića, dvojice istaknutih intelektualaca koji su doktorirali na srodnoj temi u Grazu i Beču, ali ponudili sasvim suprotne ocjene duhovnog života Bosne pod osmanskom vlašću.
– Od nekih tih ranih godina počinje moja preokupacija ulogom i mjestom istaknutih ljudi iz mog zavičaja, to je Donja Hercegovina ili mediteranski dio Hercegovine, u svjetskoj povijesti, zapravo pitanjima njihovog vremena, idejama njihovog vremena i bitnim događajima koji su suodređivali formativne tokove naše države posljednja tri stoljeća – kazao je Filandra.
U knjizi se posebno razmatraju procesi oblikovanja moderne Bosne i Hercegovine tokom posljednja tri stoljeća, uz osvrt na utjecaj velikih imperijalnih centara – Beča, Moskve i Istanbula. Kao važne historijske međe autor izdvaja Karlovački mir iz 1699. godine i dolazak Petra Velikog na ruski prijesto, nakon čega Rusija pokreće protuosmanske ratove.
– Naša savremena povijest u formativnom smislu dešava se između tri velika imperijalna centra: Beča, Moskve i Istanbula – istakao je autor.
Objašnjavajući istraživački pristup, Filandra je naglasio da se nije vodio lokalnom glorifikacijom znamenitih ličnosti, nego kritičkom analizom historijskih izvora i događaja. Cilj knjige, kako je pojasnio, jeste otvaranje prostora za preispitivanje vlastite historijske samosvijesti i predstava koje je bosanskohercegovačko društvo tokom vremena preuzimalo od drugih.
– Mnoge naše predstave o samima sebi, po mom mišljenju, zapravo su tuđe predstave. Mi manje-više živimo tuđim slikama, slikama nas koje su producirali drugi. Toga, naravno, nismo svjesni, a to lako i ne prihvatamo – kazao je Filandra.
U tom kontekstu, autor otvara i pitanja različitih historijskih interpretacija, od karaktera austrougarske uprave do nastanka i uloge Jugoslavije u bosanskohercegovačkoj historiji.
– Ja počinjem s prvom rečenicom: Jugoslavija je bila antibosanski projekat. Brojna pitanja zapravo pokušavam otvoriti za jedan kritički diskurs nas samih o nama samima, kroz biografije određenih ličnosti, vremena i događaje u kojima su one sudjelovale – pojasnio je Filandra.
Promotor dr. Mirnes Kovač ocijenio je da je riječ o neobičnoj i izuzetno vrijednoj knjizi jednog od najistaknutijih domaćih socijalnih antropologa, sociologa i filozofa. Posebno je istakao da Filandra kroz biografije ljudi različitih vjera i konfesija osvjetljava ozbiljne historijske procese koji su obilježili Bosnu i Hercegovinu od kraja 17. stoljeća do savremenog doba.
– Ovo je jedna vrlo dobra i neobična knjiga, možemo čak reći njegov magnum opus. Ona daje nove analize i tumačenja ključnih pitanja bosanskog, odnosno bošnjačkog nacionalnog pitanja, Bosne i Hercegovine kao države, njene državnosti i autonomije kroz različite sisteme – kazao je Kovač.
Govoreći o širem značaju knjige, Kovač je ukazao na činjenicu da su historijski centri moći Bosnu i Hercegovinu često posmatrali kao prostor čiji je značaj nadilazio njene geografske granice, što je, prema njegovom mišljenju, povezano i s činjenicom da su s ovih prostora potekle ličnosti koje su ostvarile značajne međunarodne domete.
– Bosna i Hercegovina, odnosno Bosna, uvijek je sagledavana iz centara moći, bilo da je to Istanbul, Beograd, Beč ili neki drugi centar, kao veća nego što ona uistinu jeste, upravo zbog toga što je na svojim prostorima kroz različite epohe davala svjetske ličnosti – od najvećih vojnih stručnjaka, komandanata, političara, diplomata, kulturnih radnika, pisaca, pa do vjerskih ličnosti – istakao je Kovač.
Posebnom vrijednošću smatra i to što autor nije ostao samo u okvirima bošnjačkog nacionalnog korpusa, nego je obuhvatio značajne ličnosti i ideje iz reda bosanskih Hrvata i bosanskih Srba.
– Ovo je jedna ljubavna priča posvećena na neki način Filandrinom zavičaju, rodnom kraju, ali koja ima duboke refleksije i duboke odraze na cjelokupnu našu državnost, državu, narod i tako dalje – kazao je Kovač.
Mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović knjigu je ocijenio kao izvanredno izdanje i životno djelo profesora Filandre.
– Ovo je jedna izvanredna knjiga. Ja bih se usudio reći da je ovo životno djelo profesora Filandre. Jedna izvanredna plejada značajnih ljudi sa područja Hercegovine, iz sva tri nacionalna korpusa i sve tri religijske zajednice, naposljetku sa područja Stoca i njegove okoline, koji su prodefilirali svijetom, koji su na svjetskoj pozornici igrali važne uloge i ostavili nevjerovatan trag – istakao je muftija Dedović.
Među ličnostima čije djelovanje knjiga posebno osvjetljava izdvojio je Mustafu Sidki-ef. Karabega, fra Rafu Barišića, čije je djelovanje bilo značajno za uspostavljanje nezavisne Hercegovačke franjevačke provincije, te Ali-pašu Rizvanbegovića.
Muftija Dedović naglasio je da knjiga donosi brojne nove podatke o ovim ličnostima, njihovim dometima, karakteru i povezanosti sa zavičajem, posebno ističući značaj 19. stoljeća za razumijevanje historijskih tokova u Mostaru i Hercegovini.
– Njeno čitanje u ovom vremenu dragocjeno je. Može se naučiti jako puno. Puno je novih podataka o tim ličnostima, o njihovim dometima, o njihovom karakteru, o njihovoj vezi opet sa zavičajem. Jednom riječju, za mene je ovo vrlo dragocjeno štivo – kazao je Dedović.
Iako zasnovana na obimnoj izvornoj građi, arhivskim istraživanjima i naučnom aparatu, knjiga je pisana u prvom licu i pristupačnim stilom, čime autor naučnoistraživački sadržaj približava široj čitalačkoj publici. Filandra je pojasnio da je upravo to bio jedan od njegovih ciljeva.
– Knjiga je pisana u prvom licu. Tako se danas radi u svijetu, ali se koriste fusnote i ogromni izvori, s namjerom da se tekst učini pristupačnim široj javnosti. To je, u nekom smislu, jedna znanstvena proza – zaključio je autor.
Promocijom u Mostaru predstavljeno je djelo koje kroz historijske biografije povezuje zavičajnu prošlost sa svjetskim historijskim procesima, potičući na kritičko promišljanje bosanskohercegovačke historije, državnosti i kulturnog identiteta.
