Programom "Večer duhovnosti-mevlud i zikr", u srijedu, 15. jula 2026. godine, poslije akšam namaza, na platou kod Tekijske džamije u Konjicu, počela je manifestacija Medžlisa Islamske zajednice Konjic "Dani tradicionalnih mevluda 2026. – Merhaba, ej, naš Resule“.
U programu su učestvovali Imami MIZ Konjic, hor Sejfullah Konjic, hor Mektepskog centra i derviši Tarikatskog centra Islamske zajednice.
Okupljene vjernike na početku programa poselamio je i dobrodošlicu im zaželio imam tekijske džamije Salih-ef. Nefer, a predavanje je održao glavni imam MIZ Konjic Refik-ef. Delić
Refik-ef. Delić u svom obraćanju govorio je o važnosti njegovanja duhovnosti, kulture sjećanja, narodnog jedinstva i očuvanja ljudskosti u vremenu obilježenom površnošću i podjelama.
Na početku obraćanja izrazio je zadovoljstvo što se vjernici već godinama okupljaju u ambijentu Tekijske džamije kako bi zajedno činili zikr, donosili salavate na Poslanika, a.s., i jačali međusobne veze kroz susrete koji će se tokom ljeta nastaviti širom konjičkih džemata.
Poseban dio govora posvetio je mjesecu julu kao vremenu sjećanja na stradanja Bošnjaka u Hercegovini, ali i na genocide u Biljanima, Srebrenici i Prijedoru. Istakao je da muslimani ne njeguju kulturu sjećanja radi mržnje, nego kako bi ostali budni i izvukli pouke iz prošlosti.
– Ne sjećamo se da bismo mrzili, nego da bismo sebe držali budnim – poručio je efendija Delić, upozorivši da zlo koje je proizvelo ratne zločine nije nestalo, zbog čega je potrebno graditi vlastito jedinstvo i odgovornost.
"Dani tradicionalnih mevluda 2026. – Merhaba, ej, naš Resule"
Govoreći o aktuelnom društvenom trenutku, naglasio je da su Bošnjaci kroz vlastito iskustvo naučili da se slabima ne ukazuje milost te da je zato neophodno jačati međusobnu povezanost, prevazilaziti podjele i svako svoje djelo procjenjivati prema tome doprinosi li jedinstvu ili razjedinjavanju naroda.
Istakao je i da, uprkos svim stradanjima, Bošnjaci nisu dopustili da ih bol odvede u mržnju.
– Ne mrzimo. Bol nas nije natjerala da mrzimo – kazao je, zahvalivši vjerskom i političkom vodstvu koje je, kako je rekao, narod usmjeravalo da ostane vjeran vrijednostima islama i ne dopusti da ga mržnja otruje.
U drugom dijelu obraćanja govorio je o značaju zikra i spominjanja Uzvišenog Allaha, podsjećajući na kur'anske ajete i hadise koji govore o smiraju srca i Allahovoj blizini onima koji Ga spominju. Naglasio je da su ovakvi skupovi prilika da se čovjek vrati sebi, pronađe unutrašnji mir i obnovi svoju duhovnu snagu.
Posebno se osvrnuo na izazove savremenog vremena, upozorivši na kulturu površnosti koju podstiču društvene mreže i opsjednutost vanjskim izgledom. Kroz primjer fotografija i digitalnih filtera ukazao je da se danas previše pažnje posvećuje slici koju predstavljamo drugima, dok se zanemaruje stanje vlastitog srca i karaktera.
– Obukli smo vjerska odijela, ali jesu li nam vjerska srca? – zapitao je prisutne.
Kroz poučnu priču o bogatom čovjeku koji je tajno finansirao podjelu hljeba siromašnima, efendija Delić je podsjetio da istinsko dobro ne traži priznanje niti javnu pohvalu. Vrijednost dobrog djela nije u tome da bude viđeno, nego da bude iskreno učinjeno radi Boga.
Na kraju obraćanja poručio je da je jedan od najvećih izazova današnjice ostati čovjek u vremenu lažnih slika i nametnutih vrijednosti te da upravo vjera, zajednička okupljanja, mevludi i zikrovi pomažu čovjeku da očuva svoju ljudskost.
Dovu je završio molbom Uzvišenom Allahu da podari smiraj srcima vjernika, bereket njihovim džematima, porodicama i domovini Bosni i Hercegovini.
U programu učestvovali i polaznici mekteba
Manifestaciju "Dani tradicionalnih mevluda 2026. – Merhaba, ej, naš Resule", jedinstveni program kojim se ove godine objedinjuju dvije prepoznatljive manifestacije Medžlisa. Budući da mjesec rebiul-evvel ove godine nastupa u periodu kada se tradicionalno još održavaju Dani tradicionalnih mevluda, odlučeno je da se sadržaji objedine u jedinstven programski okvir, čime će se dodatno istaći kontinuitet njegovanja mevludske tradicije i ljubavi prema Poslaniku, a.s.
Manifestacija predstavlja nastavak višestoljetne tradicije među muslimanima Hercegovine, koju savremeni kulturni izrazi ni danas nisu nadvladali ni po formi, ni po sadržaju, ni po duhovnim i društvenim učincima.
Trend migracije stanovništva iz sela u gradove uveliko je opustošio naselja smještena na padinama Prenja, Visočice i Bjelašnice. U vremenu kada se činilo da će u tim krajevima zamrijeti i posljednji oblici zajedničkog života, Medžlis Islamske zajednice Konjic promišljeno je utemeljio manifestaciju „Dani tradicionalnih mevluda“, koja od 2018. godine bilježi sve veću posjećenost i prerasta u jedan od najznačajnijih vjersko-kulturnih događaja na području Hercegovine.
Za Medžlis Islamske zajednice Konjic poseban je izazov organizirati programe na prostoru od čak 1.386 kvadratnih kilometara, u brojnim udaljenim i razuđenim džematima. Ovogodišnja manifestacija obuhvata devetnaest programskih sadržaja, među kojima su Večer duhovnosti, jedanaest mevludskih programa u džematima, svečano otvorenje obnovljene džamije u Repovcima, jasin i dova na Lijesci, obilježavanje Dana sjećanja na šehide Orahovice te mevludski program u Gornjem Polju povodom 12. rebiul-evvela.
Osim Islamske zajednice, sadržaj i koncept manifestacije omogućavaju uključivanje lokalnih zajednica, kulturnih ustanova, turističkih organizacija i drugih društvenih aktera, budući da mevludi doprinose očuvanju kolektivnog pamćenja, kulturne baštine i života u konjičkim selima.
Za Islamsku zajednicu, džematski mevludi prije svega predstavljaju susret sa duhovnošću. To su dani u kojima se ljudi okupljaju oko Kur'ana, mevluda, zikra i dove, ali i prilika da se obnove porodične i prijateljske veze te učvrsti osjećaj pripadnosti zajednici.
Na manifestacije tradicionalnih mevluda u Konjicu posjetitelji dolaze porodično, baš kao što se to činilo stoljećima u ovom kraju. Nekada su ova okupljanja bila rijetka prilika za susrete rodbine, prijatelja i komšija, za razgovore, upoznavanja i ašikovanja, uvijek u ozračju dostojanstva i pod budnim okom porodice i uleme.
Tekijska džamija u Konjicu
(Esad Bajić/Preporod.info)
