Krajem proteklog ramazana započela je obnova džamije u selu Klek kod Prozora, a mještani ju obnavljaju u izvornom obliku, od kamena. Spaljena je 1993. godine kada je selo Klek napalo Hrvatsko vijeće odbrane te popalilo i uništilo. Stanovništvo je tada ubijano i protjerano, a mnogi su završili i u zloglasnom logoru Dretelj.

Povratak Bošnjaka na Klek je ostvaren u relativno malom obimu, te danas u ovom selu živi svega 30-ak osoba, dok su mnogi nastanjeni širom Bosne i Hercegovine, Evrope, pa i Amerike.

Prvobitno je džaimja sagrađena 1875. godine. Zidana je od kamena vezanog krečom i bila je pokrivena kamenim krovom na četiri vode. Sa desne strane bila je drvena munara visoka 14 metara, obložena limom. Drveni minber sa izraženim alemom, karakterističan pod na drvenim gredama, drvena tavanica i ručno izrađeni ćilimi, te uobičajeni omanji mahfil od drveta činili su ambijent koji je odisao posebnom ljepotom.

U to trusno i nestabilno vrijeme bio je veliki poduhvat sagraditi ovakvu džamiju. Uz sve poteškoće, ni do materijala se nije dolazilo lahko. Tako je sedra na konjima dogonjena iz sela Duge, kamene ploče su, opet konjima, prebacivane iz sela Trusina, a kreč se pekao u krečanama u mjestu Volujak. Sva pobrojana mjesta su poprilično udaljena od Kleka. Možda i najbliže je bilo doći do drvenih greda koje su sječene u obližnjoj šumi i odatle zaprežnim kolima uz pomoć volova prebacivane do lokacije džamije.

Džamija je opsluživala mještane Kleka kojih je, uključujući Heljdove i Kućane, bilo oko 400, a u džematu su službovali mnogi imami, kako sa područja Prozora, tako i iz okolnih sredina.

- Projektna dokumentacija za obnovu džamije odavno je spremna, inicijalni dio novca prikupljen i krajem ovog ramazana krenulo se sa zidanjem džamije. Projekat je zahtjevan, i na neki način poseban jer se džamija gradi u izvornom obliku, od kamena - ističe Safet-ef. Pozder, glavni imam Medžlisa IZ Prozor.

Dodaje da, sudeći po dosadašnjim poslovima, džamija na Kleku na najboljem je putu da ponovo zasija starim sjajem i plijeni ljepotom po kojoj je bila prepoznatljiva.

- Dakako, njena obnova bi mogla biti i podstrek za još konkretniji povratak Bošnjaka na Klek koji je, inače, nadaleko poznat po poljoprivredi i stočarstvu - smatra Pozder.

Od znamenitosti tog područja iznad sela nalaze čuvene Klečke stijene sa rijetkim pogledom na okolinu kao i velika nekropola stećaka kojoj od strane nadležnih organa još uvijek nije posvećena posebna pažnja. Sve to bi ovo lijepo selo moglo učiniti i atraktivnom turističkom lokacijom, čime bi se i život na Kleku dobio drugačiju dimenziju.

(Preporod.info)


Islamski centar Mostar

Nekadasnja linija razgranicenja kao linija pomirenja?