Advokat Adil Lozo, koji je danas na ročištu zastupao Islamsku zajednicu u postupku koji se odnosi na izgradnju zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, ocijenio je značajnim to što je Islamska zajednica dobila status umješača, ističući da se time otvara prostor za njeno aktivno učešće u zaštiti vakufske imovine i sakralnog prostora Lakišića harema.
Lozo je kazao da je današnje ročište značajno i zbog toga što se Islamska zajednica pojavljuje kao zaštitnik vakufa za koji smatra da je nezakonito uzurpiran i da se koristi na neadekvatan način.
– Ovdje je posebno značajno što je napravljen jedan iskorak u praksi rada Islamske zajednice, što je vjerski autoritet, muftija Dedović, izdao fetvu koja je utemeljena na osnovna tri izvora islama i koja je utemeljena na sudskoj praksi – kazao je Lozo.
U tom smislu ukazao je na Zakon o slobodi vjeroispovijesti i Zakon o posebnoj zaštiti sakralnih objekata i sakralnih prostora, istaknuvši da je značajno što se ovaj pravni okvir koristi u konkretnom slučaju.
– Nažalost, moram da kažem da je ovo po prvi put da se Zakon o posebnoj zaštiti sakralnih objekata i sakralnih prostora, koji je usvojen '93. godine, primjenjuje i poziva se javna vlast na primjenu tog zakona – rekao je Lozo.
Lozo je oštro odbacio tvrdnje da pozivanje na fetvu i šerijatske izvore predstavlja pokušaj uvođenja šerijata u pravni sistem Bosne i Hercegovine.
– Ono što je posebno bitno ovdje jeste da se ovom radnjom, ovom fetvom, ovim pravnim stajalištem napravio iskorak prema javnosti, odnosno izišlo se iz tog, kako da kažem, sekularnog dijela u jedan svjetovni dio i gdje je prevaziđena ta granica, taj rascjep napravljen između vjerskog, sekularnog i civilnog – kazao je Lozo.
Prema njegovom obrazloženju, pozivanje na važeće zakone u tekstu fetve predstavlja djelovanje unutar pravnog sistema Bosne i Hercegovine.
– Ovo što se događa u Mostaru ustvari je jačanje pravnog poretka države Bosne i Hercegovine i ovdje je pobuna zašto Islamska zajednica i autoritet Islamske zajednice izlazi iz oivičenog vjerskog kruga. Islamska zajednica nije klerikalna organizacija koja je zatvorena – kazao je Lozo.
Naglasio je da Islamska zajednica, kao vjerska zajednica, ima pravo učestvovati u javnom životu i koristiti zakonom predviđene mehanizme radi zaštite svojih prava i interesa.
Komentirajući sam sadržaj fetve mostarskog muftije dr. Salem-ef. Dedovića, Lozo je istakao da je važno razlikovati vjersko mišljenje od državnog propisa.
– Kako može jedan čovjek jednim aktom da nametne neka pravila u državi koja ima zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast? To je nemoguće – rekao je Lozo.
Ukazao je na opće prihvaćena pravna mišljenja, da fetva ne može mijenjati pravni poredak države, niti muftija može svojim aktom nametati državne propise, zbog čega, kako je kazao, tvrdnje o uvođenju šerijata nemaju uporište u samom sadržaju fetve.
Govoreći o današnjem ročištu, Lozo je kazao da je primijetio određenu nervozu zbog uključivanja Islamske zajednice u postupak i njenog pozivanja na pozitivne propise Bosne i Hercegovine.
– Ja sam danas na ročištu primijetio da je zaista jedna nervoza zavladala. Zašto se sada pojavljuje Islamska zajednica, odnosno zašto se pojavljuje vjerski autoritet koji daje mišljenja i pritom se poziva upravo na pozitivne propise? Pitanje s moje strane bilo je: je li to nekome smeta zato što se muftija, koji je izdao fetvu, pozvao na izvore na kojima se temelji naša vjera, prema kojima je lomljenje kosti mrtvom čovjeku kao lomljenje kosti živom čovjeku? Je li to nešto nehumano? Je li to nešto novo?
Dodao je da pitanje zaštite mezarja, prema njegovom mišljenju, ne bi trebalo zavisiti od toga da li je muftija izdao fetvu.
– I bez toga da je muftija izdao fetvu, morali bismo znati da se ne može praviti kolektor tako što će se muslimanske kosti iskopavati i negirati muslimansko mezarje. Mislim da su prošla vremena kada se moglo tako postupati s muslimanskom imovinom i vakufima – rekao je Lozo.
Govoreći o ulozi mostarskog muftije, Lozo je izrazio podršku njegovom angažmanu na zaštiti vakufske imovine i sakralnog prostora.
– Dolazi jedna nova generacija, a na čelu nje vidim našeg dragog muftiju, zbog kojeg sam danas u Mostaru, jer sam fasciniran njegovim radom i odlučnošću da radi za svoj narod i svoju vjeru, bez obzira na velike udarce koje zbog toga trpi – kazao je Lozo.
Lozo je poručio da bi se u javnosti, umjesto kvalifikacija o navodnom uvođenju šerijata, trebalo više pažnje posvetiti sadržaju fetve i zakonima na koje se ona poziva.
– Da sam imao situaciju da je neko pročitao fetvu pa se ne slaže s nečim u njenom sadržaju, ja bih mogao komentarisati. Ali, vjerujte, glupe komentare ne mogu obrazlagati, jer je ova fetva u cijelosti utemeljena na Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. A zašto? Zato što se događa da će sada neki sudovi odlučivati o tome da li je mahrama odjevni predmet ili vjerski simbol. Valjda će autoriteti Islamske zajednice, kako to stoji u Zakonu o slobodi vjere, reći da li je to odjevni predmet ili vjerski simbol – kazao je Lozo.
Dobijanjem statusa umješača, Islamska zajednica dobila je mogućnost da u okviru sudskog postupka iznosi činjenice, dokaze i pravne argumente koji se odnose na lokalitet Lakišića harema i pitanja koja su predmet postupka.
Daljnji tok sudskog postupka trebao bi dati odgovor na pravna pitanja koja se odnose na status Lakišića harema, njegovu historijsku i vakufsku pripadnost, kao i na zakonitost postupanja javnih vlasti prema ovom lokalitetu.
Islamska zajednica je ranije istakla da će svoja prava i interese u ovom slučaju nastaviti štititi svim raspoloživim zakonskim i pravnim sredstvima.
