Godišnja nagrada „Fevzi Mostarac“ ustanovljena u okviru manifestacije „Dani mevluda i zikra“ za doprinos u istraživanju, proučavanju i prezentiranju kulturne baštine Hercegovine i afirmaciju duhovnih, opće humanističkih i tradicijskih vrijednosti Bošnjaka Hercegovine na osnovu mišljenja stručne Komisija u petak večer nakon promocije „Leksikona bošnjačke uleme“ dodijeljena je posthumno Selimu Jelovcu.

Nagradu je članovima porodice rahmetli Selima Jelovca uručio mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović. „Rahmetli Selim Jelovac, bio je alim u potpunom značenju te riječi, poliglota, pjesnik, prevodilac, pisac. Njegovo djelo i djelovanje afirmisalo je Bošnjake naših krajeva u širim islamskim naučnim krugovima, a on je kroz svoja djela stalno ostao vezan za rodni kraj“ stoji u obrazloženju Komisije koje je pročitao direktor Karađoz-begove medrese hafiz Aid ef. Tulek.

Preuzimajući nagradu u ime porodice Selimov brat Ramiz, dogogodišnji predsjednik Medžlisa IZ-e Mostar i potpredsjendik Sabora IZ-e u BiH u prošlom sazivu, prisjetio se okolnosti u kojima je Selim pisao i ljudi s kojima se Selim družio. „Mostarski pjesnik Sevdi bio je jedna od inspiracija rahmetli Selimu da počne pisati poeziju. Hvala Komisiji koja je nakon toliko godina „stresla prašinu“ sa tih pjesama i sa knjiga koje je Selim pisao i prevodio i ocijenila ih onako kako je ocijenila“, rekao je Ramiz. Ovo priznanje prije Selima Jelovca posthumno je dodjeljno rahmetli Hivziji Hasandediću i rahmetli Ahmedu Aličiću.

Selim Jelovac, sin Ibrahima i Teme, rođen je 2. septembra 1946. godine u Podveležju. Četverogodišnju osnovnu školu završio je 1957. godine u rodnom mjestu. Osmogodišnju Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1965. godine.

Nakon odsluženja vojnog roka zaposlio se u Odboru Islamske zajednice u Mostaru obavljajući imamsku dužnost u nekoliko hercegovačkih džemata.

Na Filozofskom fakultetu Bagdadskog univerziteta, Odsjek teologija-filozofija, diplomirao je 1972. godine.

Po okončanju studija, radio je kao imam na području Odbora Islamske zajednice Mostar, a zatim se teško razbolio. Nakon zdravstvenog poboljšanja, kratko je radio kao simultani prevodilac pri Vojnoj akademiji u Zadru.

Godine 1976. počeo je raditi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, na čijim poslovima ga je i zadesila smrt 2003. godine.

Planina Velež, rodna Hercegovina, duhovni i kulturni život Bošnjaka, bila je njegova trajna inspiracija za književni i naučni rad. Poetski rad Selima Jelovca publiciran je u dvije zbirke pjesama Salavat Veležistana i Selam Veležistana.

Selim Jelovac jedan je od pisaca koji je u kulturni život Bošnjaka ponovo vratio tradiciju islamske poezije, koja je smrću Safvet-bega Bašagića i Muse Cazima Catića bila gotovo potpuno iščezla, a takvo stanje vjerske poezije uopće, islamske posebno, diktirale su političko-kulturne prilike u bivšoj Jugoslaviji.

Selim Jelovac bio je zaljubljenik u arapsku staru, predislamsku i islamsku klasičnu poeziju. Osim u poeziji, Selim Jelovac se potvrdio i kao dobar poznavalac šerijatskog prava, teologije, sufizma Dželaluddina Rumija, Ebu Hamida el-Gazalija i sufijske poezije Junusa Emrea, Omera Hajjama, Sadija Širazija, Hafiza.

Svoje stručne, prevodilačke i publicističke radove objavljivao je u Glasniku Vrhovnog islamskog starješinstva, Analima‎ Gazi Husrevbegove biblioteke, Islamskoj misli, Preporodu, Takvimu, Muallimu i drugim glasilima.
Selim Jelovac se istakaoi na planu prevođenja. Njegov prijevod knjige egipatskog modernog mislioca Ahmeda Behdžeta Allah – islamsko poimanje i vjerovanje doživio je nekoliko izdanja u velikom tiražu.


Bibliografija radova

Originalni radovi – publicirani:
1. Salavat Veležistana, zbirka pjesama, Mostar, 1986. i 2002.
2. Selam Veležistana, zbirka pjesama, Mostar, 2002.
Prijevodi – publicirani:
1. Ahmed Behdžet, Allah – i slamsko poimanje i vjerovanje, El-Kalem, Sarajevo, 1986. 2X, 1987., 1998., 1999., 2001. (redigirano izdanje),
2. Ahmed Behdžet, Allahovi poslanici-meleki, Islamska misao, VIII/1986, 92
Ahmed Behdžet, Allahovi poslanici-ljudi, Islamska misao, VIII/1986, 94
4. Irfan Abdu-l-Hamid, Zapadni orijenatalisti i islam
5. Rešad Kadić, Mevlud, prijevod i prijepjev na arapski u koautorstvu sa Muhamedom Mrahorovicem, za egipatskog izdavača
6. Izbor Poslanikovih hadisa, recenzija i konačna obrada, u saradnji sa h. hfz. Halidom Hadžimulićem i Muhamedom Mrahorovićem, Starješinstvo IZ-e, Sarajevo, 1984.