Mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović predvodio je prvu ramazansku džumu u Karđoz-begovoj džamiji. Džumu je, shodno propisanim mjerama, klanjao sa imamima, mujezinom i članovim džematskog odbora.

U hutbi je govorio o blagoslovljenosti mjeseca Ramazana, o blagodatima koje ramazanski posti i drugi ibadeti donose vjernicima. U nizu duhovnih, misaonih i fizičkih koristi kao najvažniju vrijednost na koju ukazuje ramazana, muftije je protumačio značaj spoznaje i vjerovanja u Jednog Boga.

„Čovjek je Njegovo stvorenje koje se treba držati puta pokornosti i poslušnosti samo Njemu. Ne robuje se ljudima i stvorenjima. Znanje ljudsko koliko god ono bilo, ograničeno je, i ne može niti blizu dostići ono što je Allahovo znanje. Čovjek umišlja da vlada i gospodari svjetovima koji su mu stavljeni na raspolaganje i korištenje. Krhko je to znanje. Ibadeti su čvrsta spona koja čovjeka drži budnim i pomažu mu da ostane moralan i uspravan“, prokomentirao je.

U komentaru kur’anski ajeta o postu, istakao je kako je Ramazan jaka jednomjesečna odgojna škola u kojoj svake godine iznova ponavljamo jedne te iste lekcije; kako biti iskren i odan Dragome Bogu, kako očuvati tjelesnu kontrolu i samodisciplinu, kako obuzdavati nagone i strasti, i koji su to oblici dobročinstva preko kojih se zadobija Božija naklonost i nagrada? Muftija je potom dodao da slijeđenjem prakse Muhameda a.s. vjernici nastoje postići
harmoniju unutar sebe, kako izgraditi harmoniju sa ljudima i prirodom koja nas okružuje.

„Post odgojno i ljekovito djeluje da čovjek postigne ravnotežu u sebi, da bude u miru sa samim sobom. Post mu pomaže da svijet gleda drugim očima; da bude zaokupljen prvenstveno sobom, kako svojom nutrinom tako i svojom spoljašnošću, a da ne bude zaokupljen onim što je kod drugoga. I tada je svako zaokupljen sobom, mišlju da bude bolji i drukčiji, mišlju da bude što dalje od grijeha. Udaljava se i od bespotrebnih rasprava, priče a i susreta koji bi mu mogli narušiti ravnotežu i harmoniju koje izgrađuje u mubarek ramazanu.S postom spoznajemo vrijednost blagodati hrane i vode koje nam Bog daje da ih imamo“, kazao je muftija.

Pozvao je vjernike da tokom ramazana sagledaju mogućnosti neiskorištenih resursa plodnih polja na kojima bi se mogu proizvoditi dovoljne količine lijepe hrane za sve stanovnike ove pitome zemlje a i više od toga. Govoreći o vanrednim okolnostima izazvanim pandemijom zaraznog virusa COVID-19 i njenim posljedicama u skoro svim segmentima života, pa i na organizaciju ramazanskih aktivnosti muftija još jednom je ukazao na važnost očuvanja zdravlja i ljudskih života.

„Sve te raznolike forme koje daju poseban miris mjesecu ramazanu neće se moći realizirati. Ali ostavljena nam je svima mogućnost da ibadete praktikujemo u svojim kućama, u svojim baščama, na svojim njivama, jer je Allah čitavu planetu zemlju ovome ummetu učinio mjestom sedžde. Fizička udaljenost ukoliko na pravi način shvatimo ovo što proživljavamo zadnjih mjeseci će nas podstaknuti da ostvarujemo što veće duhovnu, emocionalnu i solidarnu blizinu s našom braćom, komšijama, rodbinom, prijateljima i svima drugima. Svjedočili smo tome uistinu posljednjih mjeseci, a ramazan je prilika da to bude još intenzivnije“, naglasio je muftija.

Na kraju današnje hutbe održane u Karađoz-begovoj džamiji muftija je pobrojao još neke od odlika mjeseca ramazana na koje bi vjernici trebali obratiti svoju pažnju, kao što su aktivizam, poletnost na polju duhovnosti, nauci, kulturi itd. „U ovome Ramaznu mnogima se takva prilika pruža; da knjigu kao istinskog prijatelja uzmu i s njome druguju, da naprave otklon od ekrana i slike čija dominacija je potpuna u životima mnogih uzrasta, mladih posebno. Učenje Kur’ana u porodičnom krugu treba čuvati kao veliku dragocjenost i istrajavati u tome. Naše kuće u Ramazanu treba da zasiju punim svjetlom Kur’ana i namaza, s mirisom domaćih sofri i toplinom doma koji se na najljepši način u Ramazanu osjeća i upotpunjuje“, poručio je muftija.