Na inicijativu aktuelnog mostarskog muftije u malom haremu, preko puta Karađoz-begove džamije Medžlis Islamske zajednice Mostar izvršio je obnovu mezara i nišana muftije Mustafe Sidkija Sarajlića.
Muftija Sarajlić obavljao je dužnost mostarskog muftije u prvoj polovini XIX stoljeća, u vremenu namjesništva Ali-paše Rizvanbegovića u Hercegovini. Slovio je za vrsnog ālima i kvalitetnog muderrisa u Karađoz-begovoj medresi pred kojim su generacije učenika iz Mostara i cijele Hercegovine položile ispit zrelosti. Muftija Sarajlić je imao i važnu ulogu u javnom i društvenom životu Mostara, a svojim traktatom iz šerijatskog prava tretirao je pitanja provođenja reformi u Osmanskom carstvu s posebnim osvrtom na Bosanski ejalet.
U pisanoj zaostavštini muftije Sarajlića sačuvana je i idžāzetnama (licenca za profesuru) koju je izdao svome najboljem učeniku Mustafi-ef. Mukiću (u Mostaru poznatom i kao Beg efendija), inače njegovom nasljedniku na mjestu muftije.
Tarih sa Sarajlićevog uzglavnog nišana glasi:
Godina 1263. (1847).
Ponos učenih, stup vjere, oslonac najrječitijih,
mevlana hadži-Mustafa efendija, sin Husejna,
muftija mostarski, neka im pokrije mane Onaj koji pokriva.
Za njihove duše (prouči) Fatihu.[1]
U petak 31. decembra 2021. godine, nakon džume-namaza u Karađoz-begovoj džamiji mostarski muftija mr. Salem-ef. Dedović, zajedno s glavnim imamom Medžlisa Islamke zajednice Mostar mr. Dinom-ef. Masumićem, hafizom Jusofom-ef. Bećojom, imamom Karađoz-begove džamije i h. Suljom-ef. Cikotićem, imamom Sinan-pašine džamije, posjetio je mezar rahmetli muftije Sarajlića, gdje su proučili Jasini-šerif i dovu pred njegovu plemenitu dušu.
[1] Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga III –Bosanska Krajina, Zapadna Bosna i Hercegovina, Sarajevo-Publishing, Sarajevo, 1998, str.187.