Prijevod Kur'ana Nurke Karamana, nakon brojnih gradova u Bosni i Hercegovini, u okviru manifestacije „Uzor si mi, Poslaniče“ promoviran je sinoć i u Mostaru. Pored prevodioca o ovom prijevodu Svetog teksta na bosanski jezik govorili su profesor Zijad Ljevaković i književnik Hadžem Hajdarević. 

Dugogodišnji  profesor  tefsira (tumačenja Kur'ana) u Gazi Husrev-begovoj medresi  Zijad Ljevaković  u svom izlaganju govorio je o kompleksnosti i izazovima prevođenja s kojim su se suočavali svi dosadašnji prevodioci pa i Nurko Karaman. Ljevaković je tokom prevođenja često bio i konsultant Karamanu da što lakše i jednostavnije prevede teške rečenične sklopove. „Primijetio sam da Karaman ovom poslu pristupa krajnje odgovorno, kao musliman krajnje savjesno prema Božijoj knjizi. Primijetio sam da je nastojao da što više i dosljednije čitaocima približi razumijevanje Božije riječi, što je veliko umijeće i velika odgovornost“, kazao je Ljevaković ne krijući oduševljenje lahkoćom Karamanovih prevodilačkih rješenja .  

Književnik Hadžem Hajdarević, koji je imao zadatak da ponudi jezičke i lektorske sugestije i intervencije tokom prevođenja Kur'ana kako bi neke riječi istinskije zatreperile u bosanskom jeziku i potpunije emanirale suštinska Božanska značenja na mostarskoj promociji govorio je o prevođenju tekstova općenito s jednog u drugi jezički prostor usporedivši taj proces sa prevođenjem biljke, jer svaka riječ je poput živog organizma. „Bio sam izuzetno obradovan kad sam vidio sa kolikim rasponom Nurko Karaman poznaje bosanski jezik, onoliko koliko poznaje i arapski jezik i kako brižno svaku tu biljčicu pažljivo, smjerno i odgovorno smješta u bašču bosanskog jezika. Time se najbolje potvrđuje kako je jezik kojim govorimo i sudjelujemo u komunikaciji najdirektniji Božiji dar čovjeku, jer sve što osjećamo, mislimo, pamtimo i sve što su nam generacije donijele u ovo naše vrijeme sadržano je primarno u jeziku. I same objave silazile su u jeziku. Jezik je ono što nas veže sa onim što je bilo i sa onim što će biti“, rekao je Hajdarević. 

Kraman je u Mostaru govorio o nužnosti prevođenja Kur'ana i o principima kojima se rukovodio tokom prevođenja. Motivaciju za prevođenje, kako je kazao, u sebi nosi još od ranih spoznajnih dana.  „Na samom početku Kur'ana imamo ajet u kojem se kaže da je Kur'an uputa. Ako mi ne razumijemo Kur'an onda kako je moguće upotrebljavati ga kao uputstvo. To je elementarni razlog zbog kojeg treba prevoditi Kur'an da bi ga se razumjelo i pretočilo u vlastito življenje pojedinca, ali i društava jer je Kur'an jednako regulativa i za privatni čovjekov život kao što je to i za društveni život i organizaciju života na nivou društva“, rekao je Karaman.  Cilj mu je bio, kako kaže, bio postići što veći nivo tačnosti prijevoda, ostati vjeran izrazu kojeg upotrebljava Uzvišeni Bog bez suvišnog razvodnjavanja termina. Osvrnuo se i na ranija rješenja prevođenja nekih kur'anskih riječi koje je on promatrao u kontekstu sadašnjeg razumijevanja tih termina. Karaman je naglasio kako se u prevođenju kur'anskog teksta nije koristio nijednim od dosadašnjih prijevoda već da je prevodio direktno sa arapskog jezika, ali da je sve vrijeme imao obzira prema njima. Prijevod Kur'ana Nurke Karamana objavljen je 2018. godine u izdanju izdavačke kuće Kupola. Urednik  izdanje je ljubljanski muftija dr. Nedžad ef. Grabus, dok su recenzenti bili profesor Ljevaković i prof.dr. Enes Karić 

Obraćanje mostarskog muftije, mr. Salem-ef. Dedovića, na promociji Prijevoda Kur'ana Nurke Karamana prenosimo u cjelosti:

Dragi sugrađani, cijenjeni prisutni,

Čini mi zadovoljstvo poselamiti i pozdraviti vas, te zahvaliti vam na dolasku na  večerašnji kulturni program predstavljanja najnovijeg prijevoda Kur'ana na bosanski jezik, autora Nurke Karamana, a koji se odvija u okviru rebiul-evvelske manifestacije o Allahovom Poslaniku.

Prijevod Kur'ana na bilo koji jezik svijeta, zasigurno je veliki kulturni događaj za taj kulturni milje i njegove govornike. Dakako da je to veliki  kulturni događaj i za našu kulturu i nas govornike bosanskim jezikom i sve druge narode i kulture na slavenskom Jugu koji će koristiti ovaj Karamanov prijevod i referirati se na njega. 

S obzirom na broj do sada urađenih prijevoda Kur'ana na bosanski jezik, možemo s ponosom istaći da pripadamo narodu sa iznimno velikom duhovnom tradicijom i kulturnim ostvarenjima.  Posebno želim istaći činjenicu da je jedan od tih prijevoda rađen u ovom gradu iz pera ovdašnjeg alima Hadži Ali Rize Karabega, tridesetih godina prošlog stoljeća. I prvo prevodilačko ostvarenje prijevoda Kur'ana na južnoslavenske jezike realizirano je na krajnjem jugoistoku naše zemlje, u Trebinju, iz pera sveštenog lica Hercegovca Miće Ljubibratića. 

Prevoditi Kur'an – Riječ Božiju  „to nepregledno more bez obala“ doista je pregnuće pred kojim valja stati i odati mu priznanje. Čin je to ispoljenog iznimno velikog truda i žrtve, hrabrog i slobodnog znanstvenog duha, te  kompetencije i odgovornosti.

Autor najnovijeg prijevoda Kur'ana na bosanski jezik je vrsni arabista i izuzetni poznavalac arapskog klasičnog jezika, kojem je primarno i glavno Vrelo – Kur'an Časni. Cjeloživotno življenje i proučavanje poruka te Knjige, dalo mu je podstreka da se uhvati u koštac s njenim prevođenjem.

Naravno, kao svjestan i odgovoran alim on će u svom predgovoru, odmah na početku podcrtati da je to Božija riječ i Božije znanje, kojemu nema kraja i da je Kur'an nemoguće do kraja odgonetnuti.

U isto vrijeme kao odgovoran alim (znanstvenik) prema onom što zna, a svjestan da je obaveza zekata na znanje njegovo prenošenje, otkriva u svom prijevodu do kojih je to sve značenjskih slojeva uspio proniknuti danonoćno iščitavajući nepresušnu kur'ansku riječ i radeći na ovom svom autorskom djelu, skoro punih deset godina.

Nurko Karaman se u svom prijevodu čvrsto držao izvorne kur'anske riječi, nepadajući pod utjecaj nekog od tefsira različitih provinijencija, držeći se arapskog ruha u kojem je ta riječ zaogrnuta i izrečena, a tragajući za najvaljanijim rješenjem – značenjem do kojeg je mogao doći u našem bosanskom jeziku.

Cijenim da će večeras poštovani profesor Ljevaković, kao mufessir i jedan od recenzenata u svom izlaganju podijeliti s nama razmišljanja o tom metodološkom principu kojem je u prevođenju Kur'ana ostao vjeran od početka do kraja Nurko Karaman.

O Karamanovom bosanskom jeziku u koji je pretočena kur'anska riječ (o tome će vjerujem večeras posebno govoriti profesor Hajdarević) osobno mogu reći da je to jedar i pitak jezik, pun svježine, rekao bih savremen, jer se u njegovom inkluzivnom prijevodu mogu ogledati svi koji drže do svete Božije Riječi i baštine Ibrahimovske vrijednosti. U isto vrijeme njegov jezik je i klasičan, ustrajan  u njegovanju i afirmaciji one terminologije koja je duboko ukorijenjena u našem bogatom jezičkom nasljeđu kao naša i kao takva je dio našeg bosanskog identiteta. Ona nije uvozna, nije etnička, i ne pripada Orijentu, već pripada jednoj jedinstvenoj zajedničkoj originalnoj islamskoj duhovnoj potki i tonalitetu. 

Želim na kraju čestitati g. Mustafi Bećiroviću i njegovoj Kupoli koja je realizovala jedan ovako lijep projekat, a on jeste doista lijep i u ovom umjetničko-estetskom izrazu i formi, kako i dolikuje da se tekst Božije knjige i njegov prijevod nađu pred učačima i zainteresiranim čitaocima i istraživačima.

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • IMG_6743_1024x683
  • IMG_6745_1024x683
  • IMG_6747_1024x683
  • IMG_6749_1024x683
  • IMG_6755_1024x683
  • IMG_6762_1024x683
  • IMG_6765_1024x683
  • IMG_6783_1024x683
  • IMG_6789_1024x683

 


Islamski centar Mostar

Nekadasnja linija razgranicenja kao linija pomirenja?