Nizom kulturno vjerskih programa u subotu, 1. februara 2020. godine, je i u Mostaru obilježen svjetski Dan hidžaba. Aktivisti Odjela za brak i porodicu Muftijstva mostarskog, Medžlisa Islamske zajednice (IZ) Mostar, Ženskog edukativnog centra „Sehara“, Info servisa za mlade i učenici Karađoz-begove medrese na jednom od centralnih gradskih trgova Musali prolaznicima su dijelili promotivne materijale, vršili besplatno fotografiranje zainteresiranih u hidžabu, a u kasnim popodnevnim satima prodefilirali su mirnom šetnjom od Musale do Starog mosta.

Ovakav vid promocije hidžaba, prema riječima koordinatorice Odjela za brak i porodicu pri Mostarskom muftijstvu mr. Lejle Mezit, organiziran je s ciljem lijepog druženja sa građanima Mostara, razbijanja stereotipa koji još uvijek vlada kod pojedinca i učenja o koristima hidžaba, ali i motivacije ženama da spoznaju da je hidžab prirodan odabir.

„Želja nam je da skrenemo pažnju javnosti na žene s hidžabom i da i mi sebi taj dan uljepšamo i obilježimo ga na svečan način“, istakla je Mezit. Pozicija žena s hidžabom u Mostaru, prema njenom mišljenju, je na zadovoljavajućem nivou i cijeli proces ide u pozitivnom smjeru, ali ipak još uvijek ima prostora da radi na afirmaciji hidžaba, kako bi oni koji ih još uvijek imaju razbili predrasude jer je evidentno, dodala je, da su još uvijek prisutne stigme kako se radi o ženam koje nisu moderne, koje nisu obrazovane i to bi željeli promijeniti.

U propagandne materijale koje su nudili prolaznicima uvrstili su tekstove na nekoliko svjetskih jezika budući da Mostar i tokom ovih zimskih dana posjećuje veliki broj turista. Više od polovine aktivistkinja međusobno je razgovaralo na engleskom jeziku. Obilježavanje Dana hidžaba završeno je promocijom knjige „Bosanski labirnit-kultura, rod i liderstvo“ na kojoj su govorile prof.dr. Zilka Spahić Šiljak, mr. Selma Isić i mr. Lejla Mušić. Promocija je upriličena u Kulturnom centru „Kralj Fahd“ u 19.00 sati.

  • IMG_01
  • IMG_02
  • IMG_03
  • IMG_04
  • IMG_05
  • IMG_06

Islamski centar Mostar

Nekadasnja linija razgranicenja kao linija pomirenja?