Skupština Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Mostar na sjednici održanoj u subotu 20. februara jednoglasno je usvojila izvještaj o radu Izvršnog odbora (IO) za 2020. i plan rada za 2021. godinu.

Utjecaj i posljedice šire društvene krize izazvane korona virusom u velikoj mjeri reflektirao se i na rad organa i tijela MIZ Mostar. Posebno u sferi priliva planiranih sredstava, zbog čega je došlo do umanjenja plaća uposlenicima u iznosu od 11%. Ipak Medžlis je u ukupnom bilansu, kako je to istako predsjednik IO Džafer Alić u izvještajnoj godini uspio ostati“nepoljuljan“. „Plan rada nije realiziran iz objektivnih razloga. Sredinom godine došlo je do njegovog revidiranja i prilagođavanja novonastalim okolnostima“, pojasnio je Alić. Poslovanje u izvještajnoj godini ocijenio je uspješnim. Govoreći o infrastrukturnim projektima podsjetio je da je u prošloj godini proklanjana džamija u Gornjem Zaliku, da su radovi na džamiji u Željuši u poodmakloj fazi te da se njeno proklanjavanje očekuje tokom predstojećeg ramazana. Napomenuo je da je izgrađena munara uz mesdžid u Raštanima. Navodeći pojedinačne projekte naglasio je da konačno izgrađena abdestahan uz Karađoz-begovu džamiju čime će biti riješen jedan od dugoročnijih problema. Najviše napora u prošloj godini Medžlis IZ-e Mostar uložio je na projektu izgradnje kompleksa Rehabilitacionog centra u Podveležju. Radovi na ovom Centru su u završnoj fazi tako da će svi njegovi kapaciteti biti stavljeni u funkciju tokom ljeta. „Ovaj projekat ima širi društveni značaj i bit će na ponos cijele Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini“, kazao je Alić. Uporedo sa realizacijom otpočetih projekata Medžlis IZ-e Mostar radio je i na idejnim rješenjima novih projekata. Članove Skupštine upoznao je i sa detaljima opstrukcije na nekim važnim projetktima od strane gradske administracije i na njihov ignorantski odnos prema potrebama IZ-e u Mostaru. Izrazio je nadu da će tokom ove godine doći do konkretiziranja potpisanog Protokola sa Direkciom vakufa Republike Turske na obnovi porušenih džamija: Fatime kadun, Ali hodžine, Hadži Baline, mesdžida u Galčićima i Opijačeve tekije na Šehovini. 

Glavni imam Medžlisa IZ-e Mostar mr. Dino ef. Maksumić u pojašnjenjima o radu vjersko-prosvjetne službe naglasio je opredijeljenost IZ-e u BiH bio na očuvanju zdravlja džematlija kroz provođenje mjera propisanih mjera predostrožnosti i opreza. „Vrlo važno je istaći da smo u vrijeme pandemije vjerski život nije zaustavljen. Naprotiv nastojali smo iznaći efikasne metode očuvanja kontiuiteta zajedničkog obavljanja ibadeta, vjerske pouke i drugih poslova iz naše nadležnosti“, kazao je ef. Maksumić, dodavši kako su imami uz džematlije bili velika podrška u realizaciji humanitarnih i socijalnih akcija i programa. Članovi Skupštine o aktivnostima i radu Medžlisa IZ-e Mostar mogli su se detaljnije upoznati iz sadržaja Godišnjaka Medžlisa IZ-e u kojem su navedene sve pojedinačne aktivnosti.

Rezultati koje je ostvario Medžlis IZ-e Mostar u protekloj godini, kako je to ocijenio mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović, govore o odgovornosti i savjesnom odnosu rukovodećih ljudi, koji su, prije svega, pokazali punu brigu spram emaneta Zajednice. Primijetio je da ni u jednom trenutku novonastale okolnosti nisu prijetile da poslovanje i procesi u radu Medžlisa izmaknu kontroli.  Upozorio je na izazove s kojima će se Zajednica u suočavati u budućnosti. „ Pandemija, i njene posljedice su razdvojile ljude, izgubila se komunikacija klasičnih tradicionalnih obrazaca društvenog života, stoga se moramo preispitati na koji način ćemo organizirati naš rad i naše djelovanje. Ova kriza treba poslužiti kao polazna osnova,  kao platforma na koji način djelovati dalje. Mi se moramo suočiti sa izazovima, vremenom i okolnostima. Svako vrijeme ima svoje prednosti i treba naći nove metode i iznaći najbolje rješenja“, upozorio je muftija. Ukazao je na potrebu koordiniranja i partnerskog odnosa sa svim drugim strukturama u društvu kako bi se brže i efikasnije prevazišli svi nametnuti izazovi. Govoreći o projekti Rehabilitacionog centra u Podveležju i njegovoj važnosti muftija je prokomentirao i kulturološke standarde očuvanja porodice i brige za svakog čovjeka. „Svi naši investicioni projekti, izgradnja Centra i džamija su vrlo važni i vrlo je bitno da tako i nastavimo. Džamije gradimo da u njima bude vjerskog života, da jačamo Zajednicu i to je njihova svrha. Međutim, mi imamo problem tamo gdje nemamo ljudskog faktora. Sretan sam što smo u nekim gradskim sredinama dobili neke nove džematlije koje su s malo aktiviteta za kratko vrijeme pokazali da je i tamo džemat oživio. To je zato što se javila grupa entuzijasta koji su kazali hoćemo da doprinosimo džematu i našoj Zajednici. Tamo gdje nemamo takvih ljudi nemamo ni aktivizma“, rekao je muftija. Od posebnog značaja, nastavio je, u tom smislu su džematlije koji raspoznaju značaj Islamske zajednice, njene tradicije, njene uloge u društvu, a koji joj bezrezervno, bezinteresno, bez kalkulacija i bez ikakvih drugih motivacija, osim što vole Dragog Boga, Njegovog Poslanika i svoj narod pomažu i jačaju je. „Čuvajmo te ljude i odgajajmo novu generaciju koja dolazi. Prenosimo taj nauk u svom okruženju“, poručio je muftija. U tom smislu upozorio je da se, uslijed različitih narativa, ideologija, tumačenja i kalkulacija, u cjelokupno društvo, a posljedično tome i u Zajednicu, nastoji infiltrirati ono što ne doprinosi, što razara i duhovnu i političku i društvenu koheziju.  Na kraju svog obraćanja muftija je pohvalio aktivnosti Centra za istraživanje islamske kulture i tradicije koji djeluje u okviru Medžlisa IZ-e Mostar. Centar je u prošloj godini otkrio, a potom restaurirao solarni sat na džamiji u Cernici, pronašao je orginalnu Vakufnamu  Sinan-paše Borovinića, preveo je i priredio za objavljivanje. Oba ova projekta su od prvorazrednog kulturno-historijskog značaja ne samo za Mostar već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.   

 


Islamski centar Mostar

Nekadasnja linija razgranicenja kao linija pomirenja?