Video: Kurban-bajramska hutba mostarskog muftije 10. zu-l-hidže 1441. / 31. juli 2020.

Hvala Bogu, Gospodaru svjetova, Milosniku Svemilosnome, Vladaru Sudnjega dana! Samo Tebi robujemo i samo od Tebe pomoć tražimo! Uputi nas Pravim putem.

Svjedočimo da nema drugoga boga osim Allaha, Boga Svevišnjega. Svjedočimo da je Muhammed, neka su na njega najljepši Božiji blagoslovi i mir, Njegov odani rob i poslanik, učitelj svijeta i moralni uzor čovječanstvu, poslan kao milost,  radosna vijest i opomena ljudima, prije isteka zemaljskog vremena. Allahu Dragi Ti počasti Poslanikovu časnu porodicu i vrle drugove ashabe Svojom nagradom a nama ukaži Svoju milost, blagoslov i oprost u ovom mubarek danu. Amin.

Draga i čestita braćo,

Deseti je dan mjeseca zu-l-hidžeta, u prvom danu smo Hadži ili Kurban-bajrama. Dočekujemo ga u sličnim okolnostima kao i prethodni bajram; naša  zemlja kao i ostatak svijeta bori se s prenosivom bolesti korona virusa od koje je dosta ljudi izgubilo živote, mnogo ih je i zaraženo, ali hvala Bogu i dosta ih je i izliječeno. Čovječanstvo još uvijek nema odgovora na taj nevidljivi sićušni virus koji je uzdrmao sve tokove života na zemlji za vrlo kratko vrijeme. Nama,  ljudima koji živimo vjeru i koji smo pozvani da vjernički razaznajemo i iščitavamo Božiju svemoć i sveprisutnost u svemu što se događa, upućuje se božanska poruka:    

وَإِن يَمْسَسْكَ اللَّهُ بِضُرٍّ فَلاَ كَاشِفَ لَهُ إِلاَّ هُوَ وَإِن يُرِدْكَ بِخَيْرٍ فَلاَ رَادَّ لِفَضْلِهِ يُصِيبُ بِهِ مَن يَشَاء مِنْ عِبَادِهِ وَهُوَ الْغَفُورُ الرَّحِيمُ

I, ako te Bog u kakvu nevolju dovede, niko je osim Njega otkloniti ne može i, isto tako, ako ti dobro htjedne učiniti, niko ne može Njegovu blagodat spriječiti. Dariva njome koga hoće od Svojih robova, i On mnogo prašta i jako je milostiv. (Junus, 107.)

Valja nam, međutim, stalno posvješćivati istinu da nam je Dragi Bog podario razum, otvorio nam puteve spoznaje, nadahnuo otvorenim umom i duhom da stalno tragamo za naukom, istražujemo neistraženo, te učimo i usvajamo nova znanja. I to su ključne odlike čovjeka koje ga uzvisuju i uzdižu nad svim drugim stvorenjima. Pa iako čovječanstvo nije stiglo do lijeka za bolest koja hara svijetom, nauka kazuje koji su oblici prevencije i suzbijanja širenja bolesti;  nošenje zaštitnih maski, izbjegavanje fizičkih kontakata, izbjegavanje masovnih okupljanja i druženja, samoizolacija pozitivnih na virus.

Zdrav razum to treba poslušati i slijediti ta uputstva. Nerazumno je da se vrši stigmatizacija takvih osoba, ali je isto tako nerazumno da pozitivne osobe na virus ne otkrivaju svoje kontakte. Proteklih mjeseci u eteru je bilo puno teorija ni naučno, a niti zdravorazumski utemeljenih, koje su banalizirale opasnost od ovog virusa, što je u nekim situacijama i sredinama dovelo do kobnih posljedica po zdravlje i živote ljudi.  

Život uprkos ovome virusu mora teći, uz nužno prilagođavanje u mnogim segmentima. Zatvorene granice i ograničen protok ljudi nužno se reflektiraju i na promet novca i roba na tržištu. Prisustvo virusa s kojim se mora nositi i na neki način saživjeti, u okolnostima ekonomske krize koja u čitavom svijetu uzima maha, tjera nas da se okrenemo onome što možemo uraditi u vlastitoj zemlji s resursima koje nam je Dragi Bog dao na raspolaganje.

Kur’ansko kazivanje o poslaniku Jusufu, a.s., koji je zbog znanja, povjerenja i odgovornosti imenovan ministrom egipatske ekonomije i robnih rezervi u vremenu krize (sušnih, nerodnih godina i gladi u Egiptu), daje nam obrazac kako se država i svi njeni podanici ponašaju odgovorno da bi se prebrodila kriza. On je obdaren znanjem i tumačenjem snova proniknuo u suštinu stvari kako će veliki Egipat prebroditi period sedam dugih sušnih godina nakon što se izreda sedam rodnih ljeta. Pa je štednjom, racionalizacijom, dobrim planiranjem i solidarnošću, prirodnu nesreću velikih razmjera, Egipat uspješno savladao.

لَقَدْ كَانَ فِي قَصَصِهِمْ عِبْرَةٌ لِّأُولِي الأَلْبَابِ مَا كَانَ حَدِيثًا يُفْتَرَى وَلَكِن تَصْدِيقَ الَّذِي بَيْنَ يَدَيْهِ وَتَفْصِيلَ كُلَّ شَيْءٍ وَهُدًى وَرَحْمَةً لِّقَوْمٍ يُؤْمِنُونَ

Kazivanje o njima je poučno za one koji imaju razuma. Nije to neka izmišljena priča, već potvrda onog što je ranije objavljeno i pojašnjenje svega, te uputa i milost ljudima koji vjeruju. (Jusuf, 111.)

Draga braćo,

Nama je živjeti islam i njegove vrijednosti u svakom vremenu i u svim okolnostima; i u radosti, i u komforu i izobilju, i u punom zdravlju, kao i u stanju kušnje prirodnih nevolja, neimaštine, bolesti, tuge…

Dragome Bogu trebamo iskazivati zahvalnost, učiti djecu zahvalnosti i živjeti život koji uvijek prožima zahvalnost na blagodati vjere, poklonjenog vremena i korisnih prilika da činimo dobro prema sebi, drugima i prirodi koja nas okružuje. Nezahvalnost nije vjernička odlika, to je loša karakterna crta onih koji smetnu s uma da je Svevišnji Gospodar hvale dostojan u svakoj prilici i na svakome mjestu.

Trebamo se sjetiti ne tako davnih vremena kada smo bili pritisnuti kušnjom rata i agresije, i svih vrsta gubitaka na materijalnom i životnom planu, ali smo uz čvrstu vjeru, volju, istrajnost i nadu sve to izdržali i nastavili izgrađivati društvo i našu zemlju.  

Pozvani smo da iščitavamo iz kur’anskog nasljeđa, iz iskustva prošlosti i znanja kojim nas je Bog obdario, da pomognemo sebi, svojoj čeljadi, zajednici i narodu.

Naša vjera nas motivira na poduzimanje svega što je u našoj moći, a nakon toga traži se u dovi Allahova pomoć i blagoslov. Poslanik je upozorio ashaba koji je ostavio nesvezanu devu na otvorenom da je prvo sveže (učini što je do njega) pa da se onda osloni na Allaha.

قَالَ رَجُلٌ يَا رَسُولَ اللَّهِ أَعْقِلُهَا وَأَتَوَكَّلُ أَوْ أُطْلِقُهَا وَأَتَوَكَّلُ قَالَ : اعْقِلْهَا وَتَوَكَّلْ

Prenosi se od Enesa b. Malika da je rekao: "Neki čovjek reče: Allahov Poslaniče, hoću li prvo svezati devu pa se onda osloniti na Allaha ili ću je pustiti pa se osloniti na Allaha? On reče: "Prvo je sveži, pa se onda osloni na Allaha!"[1]

Ne treba nam pesimizam, teorije i priče kako se ne može, trebaju nam vrijedne ruke, volja, odlučnost i poduzetan duh koji će nas pokrenuti da radimo, privređujemo i investiramo u resurse ove zemlje. Tu ima puno neiskorištenih potencijala i mogućnosti.

Možemo proizvoditi više hrane, mesa, pakovati više vode, koristiti ljekovito bilje i šumske plodove, mnogo ljudi može naći zaposlenje i pokrenuti svoje biznise, treba afirmisati značaj naših planina, jezera, mjesta za odmor i rekreaciju. I u ovoj krizi prepoznajemo da su i velike zemlje iako udružene u jedinstvena ekonomska tržišta, svojim građanima preporučile da ostaju u svojim zemljama, tu novac troše i ulažu.

Cijenjena braćo,

Pred Gradom Mostarom kao historijskim, političkim, duhovnim, obrazovnim i kulturnim središtem života našeg naroda i zajednice u Hercegovini, otvara se nakon dužeg zastoja, demokratski proces izbora, koji ima svoju težinu i važnost. Ovi izbori jesu prekretnica da se Mostar konačno pokrene i uredi kao grad civilizacijskih standarda i evropskih vrijednosti s poštivanjem prava svih njegovih naroda i građana, bez ikakve diskriminacije ili straha od dominacije.

Takav Mostar kojemu težimo i u koji čvrsto vjerujemo da je moguć, traži pamet, mudrost  i volju onih koji će stati pred biračko tijelo naroda i tražiti njegovo povjerenje, da se okupe oko jednog jedinstvenog cilja i interesa, koji nije uskostranački. Mostar nadilazi pojedinca, stranku i politiku. Mi želimo perspektivni i prosperitetni Mostar.

Takav Mostar omogućiće dobra vlast i uprava kojoj je cilj da razvija Grad, da jača međunacionalnu koheziju i međukulturnu saradnju, daje podršku međureligijskom dijalogu i objedinjuje Grad na nivou novih mladih generacija koje će rasti u prijateljskoj atmosferi upoznavanja i poštovanja, a ne u atmosferi nekulture i napetosti.  

Takav Mostar treba jak politički kapacitet koji će ga u tom pravcu voditi. Fragmentiran i usitnjen politički kapacitet ne vodi Mostar u budućnost. On vodi samo sitnom interesu, a upropaštava generacijsku priliku da ova sredina krene naprijed i kao takva bude primjer i ostatku države.

Draga braćo,

Vrijeme pred ovogodišnji Hadžijski bajram proteklo je bez uobičajenih organiziranih ispraćaja i dova hadžijama, jer za odlazak na to odabrano životno putovanje – hadž, nedostajao je uvjet sigurnosti puta te se ono i nije moglo organizirati. I ovo nije prvi puta u povijesti da je muslimanima onemogućen odlazak na hadž i posjetu Kabi. Ratovi, sukobi, prirodne nedaće i zarazne bolesti mnogo puta su se ispriječile pred muslimanima iz različitih dijelova svijeta da ne mogu obaviti petu islamsku dužnost. Mudri nauk, idžtihadski opredjeljenih učenjaka islama u Bosni i Hercegovini, ostavio nam je u nasljeđe da peti islamski šart glasi: “Ko je u mogućnosti na hadž otići, a ko nije, neka ima nijjet”. 

Kurban je trajno poslaničko nasljeđe ostavljeno nama u emanet i obaveza da ga izvršavamo, čuvamo i prenosimo na nove generacije.

Kurban je uistinu nešto posebno. Djelo je to zahvalnosti, ljubavi i solidarnosti preko čega se dostiže Božija milost i blizina. Put u Božiju milost i blizinu ostvaruje se preko milosti i bliskosti s Njegovim stvorenjima.  Klanjem kurbana i dijeljenjem kurbanskog mesa dostižemo stepen takvaluka. Tim činom  potvrđujemo da smo spremni žrtvovati dio svoga dunjaluka, u ime Allaha, za našu Vječnost. Taj čin nas mijenja i popravlja.

Žrtvom kurbana ali i svakom drugom žrtvom u vjeri, potvrđujemo da su nam najpreči Allah i Njegovo zadovoljstvo, i da nismo poklekli pred šejtanovim zamkama koje on plete oko nas, uporno nas pokušavajući odgovoriti od činjenja dobročinstava i žrtve na putu vjere. Primjer poslanika Ibrahima, njegove supruge Hadžere i sina Ismaila potvrđuju nam da požrtvovanje, ljubav, istrajnost i vjernost daju puninu i smisao životu i vjeri.

Draga braćo,

U ovim mubarek danima bajramskim povedimo računa o čuvanju svoga i zdravlja svih onih s kojima dolazimo u kontakt. Pridržavajmo se mjera zaštite i opreza. Bajram će unijeti svjetlo, nadu , ljubav i širinu u naše duše. Naše kuće zamirisaće posebnim mirisima. Ako i ne budemo mogli fizički biti sa svima onima s kojima bismo to željeli, možemo sa svima njima biti u jednoj posebnoj duhovnoj vezi i bliskosti. Sjetimo ih se na trenutak u vlastitoj intimi duše, poželimo im  bajram u srcu, kontaktirajmo ih, čujmo njihov glas, uputimo dove i lijepe želje jedni drugima. Važno je to. 

Bićemo sretni zbog toga, osjećat ćemo se lijepo. Pa makar nakratko. Inspirisani žrtvom i primjerom poslanika Ibrahima i njegove porodice, budimo posvećeni izgradnji čvršćih unutarporodičnih veza, pažnje i razumjevanja. Ne smijemo se umoriti na tom putu.

Činim dovu Dragome Bogu da nam ovi mubarek dani Bajrama budu dani mira i topline, ispunjeni bratskom pažnjom, zajedništvom i međusobnim razumjevanjem. Neka nur i vedrina Bajrama unesu toplinu u naše međuljudske odnose, i podstaknu nas na dobročinstvo i bogobojaznost!

Ovog bajrama ćemo tradicionalni način čestitanja, zamijeniti rukom na srcu, vedrim osmijehom na licu i radošću u duši što smo ovdje danas bili u prilici  klanjati bajram-namaz. Svima vama cijenjana braćo, vi koji ste ovdje, i svoj našoj braći i sestrama koji su s nama u ovoj duhovnoj radosti bajrama, želim iskreno Bajram  šerif mubarek olsun!

 

[1] Tirmizi (Et-) Ebu Isa Muhammad, Tirmizijina zbirka hadisa, prijevod i komentar Mahmut Karalić, Elči Ibrahim-pašina medresa, Travnik, 2007, VI, str. 71.

Video: Kurban-bajramska hutba mostarskog muftije 10. zu-l-hidže 1441. / 31. juli 2020.

Video: Kurban-bajramska hutba mostarskog muftije 10. zu-l-hidže 1441. / 31. juli 2020.

Hvala Bogu, Gospodaru svjetova, Milosniku Svemilosnome, Vladaru Sudnjega dana! Samo Tebi robujemo i samo od Tebe pomoć tražimo! Uputi nas Pravim putem.

Svjedočimo da nema drugoga boga osim Allaha, Boga Svevišnjega. Svjedočimo da je Muhammed, neka su na njega najljepši Božiji blagoslovi i mir, Njegov odani rob i poslanik, učitelj svijeta i moralni uzor čovječanstvu, poslan kao milost,  radosna vijest i opomena ljudima, prije isteka zemaljskog vremena. Allahu Dragi Ti počasti Poslanikovu časnu porodicu i vrle drugove ashabe Svojom nagradom a nama ukaži Svoju milost, blagoslov i oprost u ovom mubarek danu. Amin.

Draga i čestita braćo,

Deseti je dan mjeseca zu-l-hidžeta, u prvom danu smo Hadži ili Kurban-bajrama. Dočekujemo ga u sličnim okolnostima kao i prethodni bajram; naša  zemlja kao i ostatak svijeta bori se s prenosivom bolesti korona virusa od koje je dosta ljudi izgubilo živote, mnogo ih je i zaraženo, ali hvala Bogu i dosta ih je i izliječeno. Čovječanstvo još uvijek nema odgovora na taj nevidljivi sićušni virus koji je uzdrmao sve tokove života na zemlji za vrlo kratko vrijeme. Nama,  ljudima koji živimo vjeru i koji smo pozvani da vjernički razaznajemo i iščitavamo Božiju svemoć i sveprisutnost u svemu što se događa, upućuje se božanska poruka:    

وَإِن يَمْسَسْكَ اللَّهُ بِضُرٍّ فَلاَ كَاشِفَ لَهُ إِلاَّ هُوَ وَإِن يُرِدْكَ بِخَيْرٍ فَلاَ رَادَّ لِفَضْلِهِ يُصِيبُ بِهِ مَن يَشَاء مِنْ عِبَادِهِ وَهُوَ الْغَفُورُ الرَّحِيمُ

I, ako te Bog u kakvu nevolju dovede, niko je osim Njega otkloniti ne može i, isto tako, ako ti dobro htjedne učiniti, niko ne može Njegovu blagodat spriječiti. Dariva njome koga hoće od Svojih robova, i On mnogo prašta i jako je milostiv. (Junus, 107.)

Valja nam, međutim, stalno posvješćivati istinu da nam je Dragi Bog podario razum, otvorio nam puteve spoznaje, nadahnuo otvorenim umom i duhom da stalno tragamo za naukom, istražujemo neistraženo, te učimo i usvajamo nova znanja. I to su ključne odlike čovjeka koje ga uzvisuju i uzdižu nad svim drugim stvorenjima. Pa iako čovječanstvo nije stiglo do lijeka za bolest koja hara svijetom, nauka kazuje koji su oblici prevencije i suzbijanja širenja bolesti;  nošenje zaštitnih maski, izbjegavanje fizičkih kontakata, izbjegavanje masovnih okupljanja i druženja, samoizolacija pozitivnih na virus.

Zdrav razum to treba poslušati i slijediti ta uputstva. Nerazumno je da se vrši stigmatizacija takvih osoba, ali je isto tako nerazumno da pozitivne osobe na virus ne otkrivaju svoje kontakte. Proteklih mjeseci u eteru je bilo puno teorija ni naučno, a niti zdravorazumski utemeljenih, koje su banalizirale opasnost od ovog virusa, što je u nekim situacijama i sredinama dovelo do kobnih posljedica po zdravlje i živote ljudi.  

Život uprkos ovome virusu mora teći, uz nužno prilagođavanje u mnogim segmentima. Zatvorene granice i ograničen protok ljudi nužno se reflektiraju i na promet novca i roba na tržištu. Prisustvo virusa s kojim se mora nositi i na neki način saživjeti, u okolnostima ekonomske krize koja u čitavom svijetu uzima maha, tjera nas da se okrenemo onome što možemo uraditi u vlastitoj zemlji s resursima koje nam je Dragi Bog dao na raspolaganje.

Kur’ansko kazivanje o poslaniku Jusufu, a.s., koji je zbog znanja, povjerenja i odgovornosti imenovan ministrom egipatske ekonomije i robnih rezervi u vremenu krize (sušnih, nerodnih godina i gladi u Egiptu), daje nam obrazac kako se država i svi njeni podanici ponašaju odgovorno da bi se prebrodila kriza. On je obdaren znanjem i tumačenjem snova proniknuo u suštinu stvari kako će veliki Egipat prebroditi period sedam dugih sušnih godina nakon što se izreda sedam rodnih ljeta. Pa je štednjom, racionalizacijom, dobrim planiranjem i solidarnošću, prirodnu nesreću velikih razmjera, Egipat uspješno savladao.

لَقَدْ كَانَ فِي قَصَصِهِمْ عِبْرَةٌ لِّأُولِي الأَلْبَابِ مَا كَانَ حَدِيثًا يُفْتَرَى وَلَكِن تَصْدِيقَ الَّذِي بَيْنَ يَدَيْهِ وَتَفْصِيلَ كُلَّ شَيْءٍ وَهُدًى وَرَحْمَةً لِّقَوْمٍ يُؤْمِنُونَ

Kazivanje o njima je poučno za one koji imaju razuma. Nije to neka izmišljena priča, već potvrda onog što je ranije objavljeno i pojašnjenje svega, te uputa i milost ljudima koji vjeruju. (Jusuf, 111.)

Draga braćo,

Nama je živjeti islam i njegove vrijednosti u svakom vremenu i u svim okolnostima; i u radosti, i u komforu i izobilju, i u punom zdravlju, kao i u stanju kušnje prirodnih nevolja, neimaštine, bolesti, tuge…

Dragome Bogu trebamo iskazivati zahvalnost, učiti djecu zahvalnosti i živjeti život koji uvijek prožima zahvalnost na blagodati vjere, poklonjenog vremena i korisnih prilika da činimo dobro prema sebi, drugima i prirodi koja nas okružuje. Nezahvalnost nije vjernička odlika, to je loša karakterna crta onih koji smetnu s uma da je Svevišnji Gospodar hvale dostojan u svakoj prilici i na svakome mjestu.

Trebamo se sjetiti ne tako davnih vremena kada smo bili pritisnuti kušnjom rata i agresije, i svih vrsta gubitaka na materijalnom i životnom planu, ali smo uz čvrstu vjeru, volju, istrajnost i nadu sve to izdržali i nastavili izgrađivati društvo i našu zemlju.  

Pozvani smo da iščitavamo iz kur’anskog nasljeđa, iz iskustva prošlosti i znanja kojim nas je Bog obdario, da pomognemo sebi, svojoj čeljadi, zajednici i narodu.

Naša vjera nas motivira na poduzimanje svega što je u našoj moći, a nakon toga traži se u dovi Allahova pomoć i blagoslov. Poslanik je upozorio ashaba koji je ostavio nesvezanu devu na otvorenom da je prvo sveže (učini što je do njega) pa da se onda osloni na Allaha.

قَالَ رَجُلٌ يَا رَسُولَ اللَّهِ أَعْقِلُهَا وَأَتَوَكَّلُ أَوْ أُطْلِقُهَا وَأَتَوَكَّلُ قَالَ : اعْقِلْهَا وَتَوَكَّلْ

Prenosi se od Enesa b. Malika da je rekao: "Neki čovjek reče: Allahov Poslaniče, hoću li prvo svezati devu pa se onda osloniti na Allaha ili ću je pustiti pa se osloniti na Allaha? On reče: "Prvo je sveži, pa se onda osloni na Allaha!"[1]

Ne treba nam pesimizam, teorije i priče kako se ne može, trebaju nam vrijedne ruke, volja, odlučnost i poduzetan duh koji će nas pokrenuti da radimo, privređujemo i investiramo u resurse ove zemlje. Tu ima puno neiskorištenih potencijala i mogućnosti.

Možemo proizvoditi više hrane, mesa, pakovati više vode, koristiti ljekovito bilje i šumske plodove, mnogo ljudi može naći zaposlenje i pokrenuti svoje biznise, treba afirmisati značaj naših planina, jezera, mjesta za odmor i rekreaciju. I u ovoj krizi prepoznajemo da su i velike zemlje iako udružene u jedinstvena ekonomska tržišta, svojim građanima preporučile da ostaju u svojim zemljama, tu novac troše i ulažu.

Cijenjena braćo,

Pred Gradom Mostarom kao historijskim, političkim, duhovnim, obrazovnim i kulturnim središtem života našeg naroda i zajednice u Hercegovini, otvara se nakon dužeg zastoja, demokratski proces izbora, koji ima svoju težinu i važnost. Ovi izbori jesu prekretnica da se Mostar konačno pokrene i uredi kao grad civilizacijskih standarda i evropskih vrijednosti s poštivanjem prava svih njegovih naroda i građana, bez ikakve diskriminacije ili straha od dominacije.

Takav Mostar kojemu težimo i u koji čvrsto vjerujemo da je moguć, traži pamet, mudrost  i volju onih koji će stati pred biračko tijelo naroda i tražiti njegovo povjerenje, da se okupe oko jednog jedinstvenog cilja i interesa, koji nije uskostranački. Mostar nadilazi pojedinca, stranku i politiku. Mi želimo perspektivni i prosperitetni Mostar.

Takav Mostar omogućiće dobra vlast i uprava kojoj je cilj da razvija Grad, da jača međunacionalnu koheziju i međukulturnu saradnju, daje podršku međureligijskom dijalogu i objedinjuje Grad na nivou novih mladih generacija koje će rasti u prijateljskoj atmosferi upoznavanja i poštovanja, a ne u atmosferi nekulture i napetosti.  

Takav Mostar treba jak politički kapacitet koji će ga u tom pravcu voditi. Fragmentiran i usitnjen politički kapacitet ne vodi Mostar u budućnost. On vodi samo sitnom interesu, a upropaštava generacijsku priliku da ova sredina krene naprijed i kao takva bude primjer i ostatku države.

Draga braćo,

Vrijeme pred ovogodišnji Hadžijski bajram proteklo je bez uobičajenih organiziranih ispraćaja i dova hadžijama, jer za odlazak na to odabrano životno putovanje – hadž, nedostajao je uvjet sigurnosti puta te se ono i nije moglo organizirati. I ovo nije prvi puta u povijesti da je muslimanima onemogućen odlazak na hadž i posjetu Kabi. Ratovi, sukobi, prirodne nedaće i zarazne bolesti mnogo puta su se ispriječile pred muslimanima iz različitih dijelova svijeta da ne mogu obaviti petu islamsku dužnost. Mudri nauk, idžtihadski opredjeljenih učenjaka islama u Bosni i Hercegovini, ostavio nam je u nasljeđe da peti islamski šart glasi: “Ko je u mogućnosti na hadž otići, a ko nije, neka ima nijjet”. 

Kurban je trajno poslaničko nasljeđe ostavljeno nama u emanet i obaveza da ga izvršavamo, čuvamo i prenosimo na nove generacije.

Kurban je uistinu nešto posebno. Djelo je to zahvalnosti, ljubavi i solidarnosti preko čega se dostiže Božija milost i blizina. Put u Božiju milost i blizinu ostvaruje se preko milosti i bliskosti s Njegovim stvorenjima.  Klanjem kurbana i dijeljenjem kurbanskog mesa dostižemo stepen takvaluka. Tim činom  potvrđujemo da smo spremni žrtvovati dio svoga dunjaluka, u ime Allaha, za našu Vječnost. Taj čin nas mijenja i popravlja.

Žrtvom kurbana ali i svakom drugom žrtvom u vjeri, potvrđujemo da su nam najpreči Allah i Njegovo zadovoljstvo, i da nismo poklekli pred šejtanovim zamkama koje on plete oko nas, uporno nas pokušavajući odgovoriti od činjenja dobročinstava i žrtve na putu vjere. Primjer poslanika Ibrahima, njegove supruge Hadžere i sina Ismaila potvrđuju nam da požrtvovanje, ljubav, istrajnost i vjernost daju puninu i smisao životu i vjeri.

Draga braćo,

U ovim mubarek danima bajramskim povedimo računa o čuvanju svoga i zdravlja svih onih s kojima dolazimo u kontakt. Pridržavajmo se mjera zaštite i opreza. Bajram će unijeti svjetlo, nadu , ljubav i širinu u naše duše. Naše kuće zamirisaće posebnim mirisima. Ako i ne budemo mogli fizički biti sa svima onima s kojima bismo to željeli, možemo sa svima njima biti u jednoj posebnoj duhovnoj vezi i bliskosti. Sjetimo ih se na trenutak u vlastitoj intimi duše, poželimo im  bajram u srcu, kontaktirajmo ih, čujmo njihov glas, uputimo dove i lijepe želje jedni drugima. Važno je to. 

Bićemo sretni zbog toga, osjećat ćemo se lijepo. Pa makar nakratko. Inspirisani žrtvom i primjerom poslanika Ibrahima i njegove porodice, budimo posvećeni izgradnji čvršćih unutarporodičnih veza, pažnje i razumjevanja. Ne smijemo se umoriti na tom putu.

Činim dovu Dragome Bogu da nam ovi mubarek dani Bajrama budu dani mira i topline, ispunjeni bratskom pažnjom, zajedništvom i međusobnim razumjevanjem. Neka nur i vedrina Bajrama unesu toplinu u naše međuljudske odnose, i podstaknu nas na dobročinstvo i bogobojaznost!

Ovog bajrama ćemo tradicionalni način čestitanja, zamijeniti rukom na srcu, vedrim osmijehom na licu i radošću u duši što smo ovdje danas bili u prilici  klanjati bajram-namaz. Svima vama cijenjana braćo, vi koji ste ovdje, i svoj našoj braći i sestrama koji su s nama u ovoj duhovnoj radosti bajrama, želim iskreno Bajram  šerif mubarek olsun!

 

[1] Tirmizi (Et-) Ebu Isa Muhammad, Tirmizijina zbirka hadisa, prijevod i komentar Mahmut Karalić, Elči Ibrahim-pašina medresa, Travnik, 2007, VI, str. 71.


Islamski centar Mostar

Nekadasnja linija razgranicenja kao linija pomirenja?