Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Neka je Božiji mir i spas na posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda, a.s., na njegovu časnu porodicu, njegove drugove ashabe, naše dobre prethodnike i plemenite šehide.

Poštovana braćo,

Allah, dž.š., je sve odredio. Njegova odredba je da su među dvanaest mjeseci četiri odabrana, “sveta mjeseca”. Poslanik, a.s., je u hadisu pojasnio koja su to četiri mjeseca. Prenosi Ebu Bekre, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: 

إِنَّ الزَّمَانَ قَدِ اسْتَدَارَ كَهَيْئَتِهِ يَوْمَ خَلَقَ اللَّهُ السَّمَوَاتِ وَالأَرْضَ ، السَّنَةُ اثْنَا عَشَرَ شَهْرًا ، مِنْهَا أَرْبَعَةٌ حُرُمٌ ، ثَلاَثٌ مُتَوَالِيَاتٌ  ذُو القَعْدَةِ  وَذُو الحِجَّةِ  وَالمُحَرَّمُ  وَرَجَبُ مُضَرَ الَّذِي بَيْنَ جُمَادَى وَشَعْبَانَ

“Vrijeme kruži, kao i onoga dana kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju. Godina ima dvanaest mjeseci, od čega su četiri sveta: tri, jedan za drugim: zu-l-ka'de, zu-l-hidždže i muharrem i redžeb, koji je između džumade-l-uhra i ša'bana!” [1]

Mi se nalazimo u jednom od njih. Sutra, ako Bog da, je deseti muharrem. Dan Ašure.

U hadisima se govori o važnosti posta ovog dana. Pa se tako u jednom hadisu prenosi od Ibn Abbasa, r.a., da je rekao:

مَا رَأَيْتُ النَّبِيَّ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ يَتَحَرَّى صِيَامَ يَوْمٍ فَضَّلَهُ عَلَى غَيْرِهِ إِلَّا هَذَا اليَوْمَ ، يَوْمَ عَاشُورَاءَ

“Nisam vidio Vjerovjesnika, s.a.v.s., da se drži posta ma kojeg dana, smatrajući ga boljim od drugog, osim ovog dana, desetog muharrema, dana ašure..."[2]

Lijepo je pored ovog dana postiti i dan prije ili dan poslije. Lijepo je tokom cijelog ovog mjeseca biti u pojačanom ibadetu.

Na početku smo nove hidžretske godine. Ovo je prilika da se još jednom podsjetimo da naš post, namaz i ostala dobra djela treba da nas učine boljim ljudima i boljim vjernicima. Višestruke su koristi namaza i posta. Odmaraju dušu i tijelo, čiste ih i odvraćaju od ružnih misli, govora i činjenja ružnih djela.

Draga braćo,

Posvetimo se sebi. Prvo sebi, svojim porodicama. Sredimo sve što imamo kod sebe, jer ćemo za to biti pitani i to je naša odgovornost. Pometimo svoje avlije. A izbjegavajmo se baviti tuđim stvarima i onim za što je neko drugi odgovoran i zadužen, ako to od nas niko ne traži.

Uvijek podsjećamo da post nije samo ustezanje od jela i pića, već i od činjenja ružnih dijela. Post nas uči samokontroli. Zašto onda jedan musliman, s jednog kraja naše države, ima potrebu da putem interneta ili na drugi način proziva i dovodi u pitanje čast i ugled drugog muslimana, na drugom kraju države? Ne zna ništa o njemu, pa opet sumnja u njegov rad i njegovo poštenje.

Pred nama je, draga braćo, početak školske godine.

Nijedna religija u historiji ljudskog roda nije više isticala znanje nego što je to učinio islam. Kroz prve kur'anske riječi objavljene Muhammedu, s. a. v. s., jasno se to naglašava. Razlika, po islamu, između vjernika koji znaju i onih koji ne znaju nemjerljiva je. U Kur'anu časnom se kaže:

يَرْفَعِ اللَّهُ الَّذِينَ آمَنُوا مِنكُمْ وَالَّذِينَ أُوتُوا الْعِلْمَ دَرَجَاتٍ وَاللَّهُ بِمَا تَعْمَلُونَ خَبِيرٌ

"...Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje",[3]

Riječ "nauka" spominje se 80 puta u Kur'anu, a njene izvedenice stotine i stotine puta.[4]

Poslanik, a.s., je vodio brigu o obrazovanju ashaba. Pojedine ashabe usmjeravao je u stjecanju znanja i vještina. Zahtijevao je da uče ono što će biti korisno društvenoj zajednici. Tako je jednom zatražio od Zejda b. Sabita, r. a., da nauči osnove hebrejskog jezika. Obrazovao je i druge ashabe za ono za što je bilo potrebno.

Važno je istaći da onaj ko je obrazovan i učen u jednoj oblasti nauke, automatski ne poznaje i druge naučne discipline. Danas nema enciklopedista i enciklopedijskog znanja kao nekad. Naučne discipline su se diferencirale. Razvile su se nove naučne discipline, poput informacijskih tehnologija. Želim posebno upozoriti na preveliku slobodu kod mladih osoba u tumačenju vjere prilikom citiranja ajeta i hadisa.

Poslanik, s. a. v. s., molio je za Ibn-Abbasa, r. a., da mu Uzvišeni poveća znanje u vjeri.[5] Šta nam to govori? Poručuje nam da nije lahko steći znanje o vjeri. Da ono ne dolazi samo. Da je to more neiscrpno.

Nažalost, primjetno je da mladi ljudi svjesno žele u Kur'anu i hadisu pronaći utemeljenje i opravdanje za svoje postupke koje su već prethodno uradili, bez razmišljanja. Dakle, osoba uradi nešto i onda provede sate i dane na internetu da nađe neku predaju koja bi s vjerske strane opravdala taj određeni postupak. Također, prisutno je i doslovno razumijevanje određenih poruka. Potrebno je poznavati kontekst u kojem je objavljen određeni ajet i njegovo značenje u izvornom arapskom jeziku, kao i prilike i povod nastanka određenih hadisa.

Es-sujuti u svom djelu El-itqan fi ulumi-l-kur'an spominje 80 naučnih disciplina u proučavanju Kur'ana.

Ne može u tumačenju naše vjere, kur'anskih ajeta i hadiskih tekstova, te šerijatsko-pravnih propisa biti toliko smjelosti i slobode koliko je danas prisutno.

Poslanik, s. a. v. s., učio je dovu Svemogućem Stvoritelju da ga zaštiti od lošeg znanja, u kojem koristi nema. Tom dovom i završavamo hutbu.

“Gospodaru naš, utičem ti se od nemoći, bezvoljnosti i ljenosti, kukavičluka i škrtosti, i od velike starosti i patnje kaburske! Gospodaru podari mojoj duši čistotu, očisti je, jer Ti to najbolje znaš! Ti si njezin Gospodar i Zaštitnik! Gospodaru utičem ti se od znanja koje korisno nije, od srca koje nije skrušeno, od duše koja je nezasitna i pohlepna, i od dove kojoj se ne udovoljava.“[6] 

mr. Ilham ef. Puce, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva mostarskog,
džamija Bosanski mudžahidi, Mostar, 9. muharrem 1442. h.g. / 28.8.2020.

 

[1] Buhari (El-) Muhammed ibn Ismail, Buharijeva zbirka hadisa, grupa prevodilaca, Visoki saudijski komitet za pomoć BiH, Sarajevo, 2008, III, str. 639

[2] Buhari (El-) Muhammed ibn Ismail, Buharijeva zbirka hadisa, prijevod: Hasan Škapur i Hasan Makić, Visoki saudijski komitet za pomoć BiH, Sarajevo, 2008, II, str. 141

[3] Kur'an, El-Mudžadela, 11.

[4] Jusuf el-Karadavi, Poslanik, s. a. v. s., i nauka, str. 5.

[5] Ez-Zehebi Muhammed bin Ahmed bin Usman Šemsuddin, Sijer 'alamin-nubela', III, str. 338.

[6] Kušejri (El-) Muslim b. Hadždžadž, Muslimova zbirka hadisa s komentarom, prijevod: Šefik Kurdić, Semir Rebronja, Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici, Zenica - N.Pazar, 2015, VIII, str. 111


Islamski centar Mostar

Nekadasnja linija razgranicenja kao linija pomirenja?