Autor: prof. sc. Faruk Taslidža

Sažetak: U radu se ukazuje na različite vrste stradanja hercegovačkih muslimana (Bošnjaka), koja su obilježje dugih osmansko-mletačkih ratova tokom XVII stoljeća. Ta su stradanja u dosadašnjoj literaturi  uglavnom  zanemarivana, iako su imala bitan utjecaj na demografski i svaki drugi razvoj spomenutog naroda. Također, u radu je dat osvrt na osmanske teritorijalne gubitke u Hercegovačkom sandžaku, koji su redovno praćeni prisilnim seobama muslimanskog (bošnjačkog) stanovništva, odnosno, sužavanjem njegovog životnog prostora.

Lakišići se ubrajaju među najstarije muslimanske porodice u Hercegovini, a nesporno su jedna od najstarijih porodica Mostara.

Autor: mr. Salem Dedović, muftija mostarski   

Sažetak: Rad se bavi historijatom i ulogom najstarijih odgojno-obrazovnih ustanova u Mostaru ustanovljenih kao vakuf hadži Muhamed-bega, poznatijeg kao Karađoz-beg, u vjerskom i obrazovnom  životu Grada i njegovoj kulturnoj historiji. Riječ je o Karađoz-begovoj medresi, njegovome mektebu i istoimenoj biblioteci koje su utemeljene 1557. godine, a njihova valjana šerijatska legalizacija na sudu u Mostaru putem vakufnamā izvršena je u februaru 1570. godine.

Za turske vladavine u Mostaru je postojao i djelovao tzv. “Česmanski vakuf”, ustanova kojoj ne nalazimo sličnu u drugim mjestima Bosne i Hercegovine. Ovaj vakuf je osnovao neki Hadži Jusuf-aga o kome nemamo nikakvih podataka. Pošto se vakufnama nije sačuvala to se ne zna kada je Vakuf osnovan i šta je vakif zavještao.

Medrese su bile srednje i više škole u kojima se stjecalo vjersko i šerijatsko pravno znanje i poznavanje orijentalnih jezika. Građene su, kao i mektebi, na inicijativu pojedinaca kao njihovi vakufi (zadužbine), pa su vakufname najvažniji dokumenti koji i daju podatke o medresama.

Autor. Hasan Eminivić

I

U vlasništvu ovog vakufa na osnovu podataka iz gruntovnice (povodom sastavljanja gruntovnice 1890. godine) su bile sljedeće nekretnine: